Bracera Tehnodidakta

Nostromo, iz slike bujola ne mogu vidjeti kako se veže kablični čvor. Imaš li u nekoj ladici kakvu skičicu?

Imam ja ladice u glavi.

Kablični uzao; hrv.
Matthew Walker knot;engl.
Nodo a pie di polo semplice;tal.
grop o bujola;ribarski





Konop od tri struka podveži,ostavi malo više kraja. Strukove provuci kako slika govori. Struk po struk lagano steži u grop. Strelice kazuju drugu voltu, koja se provlači iglom uz već stegnute strukove.Umjesto igle, u praksi se koristi drveni trn - kavija.

Da se ne zaboravi na se vike : zapremnina je 6 litri mora, vode, vina...

Kada smo kod veličine bujola, da li neko zna koja je zapravo razmera Tehnoditaktinog plana? Kada sam kupovao kit, na sajtu je pisalo da je 1:15, neki kažu da je 1:20 ali ako je dužina trupa makete nešto manje od 38 cm, to znači da bi brod bio 5,7 ili 7,6 metara. Koliko sam čitao o Bracerama, na ovom i drugim sajtovima, dužina njihovog trupa je bila između 15 i 17 metara. Rekao bih da je razmera plana koji imam, 1:40.

Albuk je napisao/la:

Matija je napisao/la:Probaj tako da istokariš  plexi staklo i probušiš rupu kroz njega pa ju ispuniš bojom.

Hala na savetu ali nažalost nemam tokarilicu. Pre nego što sam zalemio lanterne, imao sam ideju da ubacim pipetu za vađenje krvi iz prsta i ispunim je bojom a onda lemim, bez bojazni da će se istopiti ali za praznike ništa nije radilo a nisam imao strpljenja da čekam. (Uh! Kakva rečenica - Sedi, jedan!)

Staviš u bušilicu i obradiš turpijicama, možda komad od kemijske ili sl.

Dužina trupa, bez kosnika : 15 - 17 m, čista nosivost 50 - 70 tona.

U 17.st. bracere su bile manje; podatci : Gluhonja, Skok,Ivaniš...
Dužina trupa, bez kosnika : 7 - 12 m, širina 3 - 4 m.
Nosivost : 10 - 40 tona.

Napomena : Bracera, kao i trabakul, uvik vuku kaić za sebom.

Dakle, razmera 1:15 otpada, 1:20 bi mogla biti mala Bracera iz 17.st. a 1:40 modernija. Opet sam malo zbunjen sa razmerom 1:20 jer ne verujem da su u 17.st. imali svetlosnu signalizaciju (zelena, crvena) kao na Tehnodidaktinom nacrtu a opet, ako je 1:40, kormilo bi bilo visoko 5,2m!?

U 17.st. pomorski promet je bio slabog inteziteta, pa nije bilo potrebe za navigacionim svjetlima. Na krmi bi se noću istakao jedan feralić, i to je , u ono vrijeme bilo dovoljno. Tek je 1916. g. Međunarodna konvencija SOLAS odredila pravila za isticanje pozicionih i navigacionih svjetala za male brode na jedra. Iz toga izlazi da brod na jedra, bez motora, ukoliko je dulji od 12 m mora pokazivati bočna svjetla (crveno i zeleno ).
  1953.g. dodan je aneks, da brod na jedra iste dužine ( preko 12 m. ) mora uz bočna svjetla, na vrhu jarbola istaknuti i dva kružna svjetla (360 stupnjeva), u okomici crveno iznad zelenog.
  Svjetla moraju biti vidljiva na 3 Nm.
U jadranskom žargonu poziciona svjetla su poznatija pod nazivom lanternice

Naš Dida,administrator i gazda o Foruma, nema takovih problema sa svojim leutom;osmicom. Njemu je dovoljno podignuti bijeli feralić na jarbol, i osigurati da u njemu bude petroleja za 12 sati gorenja.
 Napomena : Navigaciona svjetla se pale i pri lošoj vidljivosti.

Evo nešto slika, pa ti po njima preračunaj Tehnodidaktu.

Tomislav Viljetić je napisao/la:...   1953.g. dodan je aneks, da brod na jedra iste dužine ( preko 12 m. ) mora uz bočna svjetla, na vrhu jarbola istaknuti i dva kružna svjetla (360 stupnjeva), u okomici crveno iznad zelenog. ...

Jesam li dobro razumio: na vrhu jarbola moraju biti crveno i zeleno svijetlo? Nema bijeloga?

Hvala Nostromo! 1:32 i sve se poklapa!  
Fotografije su prva liga!

Nema bijeloga?

Ay, Dida. Nima bilega.Ima ga ispod 7 metri, na vesla ili na idro.

Evo kako to izgleda po noći :





N.B. Mi smo, tamo nekih 70tih godina na leutima "Napredak" i "Lovac" ( bili su 10,5 i 11.0 m LOD ) imali samo poziciona svjetla, spojena na akumulator, koja nikad nisu radila, jer su im miši izili žice. Na jarbolu nismo jemali bilo svitlo, a ni bilo ni krmenog. Svakodnevno smo od lučke kapetanije dobivali "clearence", i nikad nije bilo problema.Po noći bi škivali vele brode, a male barke bi se držale dalje od nas.

[quote="Albuk"]Zalemio sam mesingane ekserčiće za šarke uz pomoć malog brenera. Morao sam biti jako pažlijiv i kratko koristiti plamenik inače bi prethodno zalemljeni delovi krenuli da se odlemljuju. Nakon toga, sve izradjene delove sam zacrneo sa tečnošću za patiniranje mesinga i bakra. Nažalost, nisam ih dovoljno očistio pa se patina na nekim delovima krenula skidati. Umakanje u aceton nije bilo dovoljno da bi se odstranila tinol pasta. Trebalo je da to uradim mehanički, sa četkicom za zube ili sl. pre acetona.


Zdravo Albuk,
sve izgleda vrlo lijepo i realno a pogotovo ono što radite sa mesinga. Možete mi reči koji tip brenera koristite. Nemam puno iskustva na tom području pa želio bi da nabavim brener za slične radove.

Možete nama raskriti koju tečnost upotrebljavate za patiniranje? Neki je to komercialni proizvod ili domača formula?
Hvala i samo tako naprijed.
Pozdrav
Epson

Epson,
Hvala na komentarima. Za rad sa mesingom koristim mali brener koji je nešto jači od plinske lemilice i što je najbolje pali se na dugme. Patinu za mesing i bakar sam kupio u radnji koja prodaje šivaći materijal, dugmad i slične hobi stvarčice. Tečnost je svetlo plave boje i mora se razblažiti sa vodom. Rastvor se može zatim koristiti više puta.

Aleksej, je li se to puni s plinom za upaljače?

Da, sa malo kvalitetnijim plinom za upaljače.

Dobro je naći sa mješavinom propana onda je veće snage. Bauhaus ima rotenberger-ov baš za te stvari, malo pakovanje.

Hvala Aleksej za slike i objašnjenje. Pronašo sam istog na eBayu, a ima i mnogo drugih modela. Malo još da prestudiram a onda kupim jednoga i da počnem viježbati.   

Što se tiče tečnosti za patiniranje potražiti ču je po sličnim trgovinama. Tražio sam isto u Euromodel u Trstu pa je niso ni tamo imali. Dok sam bio tamo, navratio je neki barba, modelar koji mi svijetovao, da mogu i sam napraviti je. Neka u sumpornu kiselinu (H2SO4) - ona što se stavila u akumulatore, stavim komad bakra ili mesinga da napravi reakciju a posle da mogu nanositi je na bakar ili mesing. Kad je dobim probat ču biti Baltazar pa da vidimo ...  

Kako napreduje bracera?

Lep pozdrav.

Ima dosta takvih brenera za kupiti a ovaj moj je bio na sniženju pa sam se tako odlučio za njega   
Dobra stvar kod njih je što sami stoje pa je moguće koristiti obe ruke ako je potrebno. Što se tiče patine, to je zaista neka kiselina ali mi sastav nije poznat.

Bracera tapka u mestu ali sam nabavio lepe letvice od kruške za palubu jer one bukvine, koje sam dobio u kitu, su prilično loše (a i ne volim bukvu... deluje mi kao jeftin nameštaj).

Mislio sam da na provi, umesto poklopca, napravim ulaz u podpalublje sa vratancima (kao kod Leutovog trabakula). Da li bi to bilo svetogrdje?

Na kraju ce ispasti da si sve mogao sam napraviti, a ne kupovati kit komplet

Tamburash je napisao/la:Na kraju ce ispasti da si sve mogao sam napraviti, a ne kupovati kit komplet

Svaka škola se plača.  

Sledeći put ću pokušati sve sam ako nađem neki dobar nacrt. A što se kita tiče - koliko para, toliko i muzike  

koliko je kostao? A za plan, ima nas ovdje dosta sa dobrim planovima.. tako da

Ako se dobro sećam 60E... Prvo da završim braceru a posle ćemo o planovima... ako me žena ne ispali iz topa   

Mislio sam da na provi, umesto poklopca, napravim ulaz u podpalublje sa vratancima (kao kod Leutovog trabakula). Da li bi to bilo svetogrdje?[/quote]

Evo što zbori P.Mardešić (Split 1975.) i T. Macan (Mljet 1933.).
    Citati iz originala : - Veće bracere imaju mali kaštel, pa je dio pramčane palube izdignut za 20-30cm, a završava jednom stepenicom, 2 - 3,5 m od pramčane statve, ponajčešće kod pramčanih pripona. Na kraju te površine palube nalazi se silaz, natkriven malom polukružnom kućicom zvanom tambuć, ili običnim poklopcem. Silaz vodi u pramčani prostorgdje su ležaji posade, obični 4 kreveta, po dva sa svake strane, jedan poviše drugog.Prostor nema, osim tambuća nikakav drugi otvor za dnevno svjetlo, ni za ventilaciju.Na bočnim stranama tambuća nalazi se iz tog razloga po jedno okruglo okno, zatvoreno staklom, da se po kiši i nevremenu može silaz kompletno zatvoriti, a da prostor ne ostane u tami.- Završen citat.

Dakle, nije svetogrđe.

Lepo je imati živu enciklopediju za pitati... Hvala Nostromo!