“Sveti Nikola”, umjesto Moje Male Brodice (prava 1:1) – Moja Velika Maketa (vjerovatno 1:10)!

Dobra večer, svima koliko nas ima!
Tako, počinje priča o Mojoj Velikoj Maketi...

Zašto, ovdje u dijelu našeg divnog Foruma, a zvanog “SVAŠTARA”....
Zato što će Moja Velika Maketa biti svaštara u odnosu na velike meštre maketarstva i velike povjesničare tradicionalnih drvenih brodica domaćeg Mora - prisutne ovdje na Forumu ili na internetu...
(kad pišem "More", onda je to uvijek voda, otoci i kraj uz desnu/istočnu obalu Jadrana, ostalo je samo more, makar bio i ostatak Mediterana)

Zašto “Sveti Nikola”?
Ime je lijepo, a Sveti Nikola je zaštitnik putnika a osobito onih što plove velikim vodama – napose Morem i morima... Zatim, to je ime moga djeda Nikole koji je umro dosta pre mog rođenja, a to je i slava moje porodice po očevoj liniji... Dvije godine je djed Nikola plovio oko pola svijeta, od Amerike do Soluna da se priključi dobrovoljcima na Solunskom frontu 1917... Možda i meni donese Sveti Nikola sreću, makar u projektu ove Moje Velike Makete, ako već ne u plovidbama Mojom Malom Brodicom, koje u stvarnosti neće biti ovoga puta...

Odlomci (ulomci) jedne od verzija stare poeme (autor: pukovnik Branislav Milosavljević), iz drugih vrijemena i okolnosti, ali pogodne za sve koji se nađu na velikoj vodi, svojom voljom ili prinudnom, a posebno u nevreme (nevera?)...

“Silno je more duboko,
Plavo, hladno, široko...

Nigde mu kraja videti,
Ne mogu misli podneti...

Polazim tužan, bolestan,
Pomislih: Bože, nisam sam,
I moja braća putuju,
Da sa mnom skupa tuguju...

Srećan se Bogu molio,
Da bi se kući vratio.

Pa kad se more zaljulja,
Mahnito silno udara,
Svi mole Svetog Nikolu,
Njegovu silu na moru!

Uzalud čekaš majko ti,
Da ti se sinak vrati živ,
More je sito – miruje,
Jedinca tvoga – miluje!”

Za sada više pisanja, da provjerim sebe a i da dobijem neke odgovore i upute, a kasnija više fotografija kad počne ozbiljna gradnja!

Pozdrav i poštovanje,
Ćao, Zoran iz Berna

Kažeš "velika maketa", nećeš valjda napraviti nešto u mjerilu 1:1?
A pjesma je pomalo žalosna, more ne prestaje uzimati žrtve.

.

Dobra večer, Dida!
Ne, nažalost ne planiram ni jednu brodicu u razmjeri 1:1, čak sam napustio i započeti projekt manjeg, laganog čamca, nešto kao engleski punt sa kanala, iz dva dijela zbog transporta. Bio bi baš model (aktivna maketa u razmjeri 1:1) da provjerim neke svoje ideje i planove, kao i našu ljubav za plovidbu po Switzarijanskim rijekama i jezerima. Nema planova a ni snova više o tome... Čak i kad bih imao evriće, švicarske ili kune, te dinare, ne znam da li bih bio više dobar za brodicu malo dužu od 9 metara, a ove mališane napustio...
Tako, ja ću ipak "dizajnirati" Moju Malu Brodicu u razmjeri 1:1 u mojoj glavi i na papiru, pa napraviti Moju Veliku Maketu kao njenu umanjenu kopiju. Valjda se to u (pato)psihologiji zove "kompenzacija" ili po naški "zamjena nemogućih ciljeva realnim mogućnostima"?
--- ---
~ Ima maketara (modelara) koji prave umanjene kopije omiljenih naprava (brodova, vozova, aviona, željeznice...) kao pomenutu "kompenzaciju" za neostvarene snove. Tako neki gledaju pornografiju, pa misle "ako mogu oni - moći ću možda i ja jednog dana?"... Neće biti, kao što u većini slučajeva ni makete neće dovesti do prave brodice/broda, aviona, tenka, automobila... Ali, pružiće mnogo zadovoljstva tokom putovanja ovom magičnom djelatnošću?

~ Zatim, ima maketara (modelara) koji prave umanjene kopije omiljenih naprava (brodova, vozova, aviona, željeznice...) baš zato što to jedino i žele, ne maštajući a posebno ne planirajući velike projekte. Obično počnu u djetinjstvu pa to nastave do kraja. Sa bratom ili sam počeo sam sa “maketama” kartonskih čamaca pa brodova napravljenih od kutija za cipele, ili još bolje za košulje... Imali neku jednostavnu šemu da iskrojimo cijelo korito (dno, provu i krmu, stranice), pa i palube od jednog komada kartona. Problem je bio ljepak, ali s pojavom OHO ljepka, krenulo na bolje. Posle pravili prave makete, od kit-kompleta ili po planovima. Posljednja mi bila “maketa” parobroda sa Misisipija. Gledali neku seriju, pa se ja i drugar Marin odlučili da napravimo jedan mali parobrod, bez ikakvih planova, znanja i iskustva... Ljepo izgledao u vitrini, na smjenu kod njega pa kod mene (roditelji nisu dali na televizor bilo što da se stavlja, osim ručno vezene čipke).

~ Konačno, povjesničari prave makete/modele kako bi materijalizovali svoju ljubav i znanje iz voljenih oblasti... Znaju sve o Malim i Velikim objektima (brodicama u našem slučaju), ponekad i imaju Svoju Pravu Malu il' Veliku Brodicu (ili barku ako više vole taj naziv)...
--- ---
Mislim da sam ja neka kombinacija od sviju tri, mada sam potpuni nestručnjak, samo ljubitelj-amater, skoro diletant... Znači, pored iznenada i neizazvano obnovljene decenijama stare pa napuštene ljubavi prema tradicionalnim drvenim brodicama domaćeg Jadrana (sada malo i šire – Mediterana), kao dijelovima povjesti (moje lične takođe) te njima kao konkretnim objektima, istovremeno se liječim od neostvarenih snova i planova, te branim od uvijek prisutne nostalgije za vrijemenima, mjestima, narodu i osobama što se neće vratiti.
--- ---
Gospoda Solomon i Markovina, pored ogromnog znanja, imaju uvijek i dosta ljepih misli, ali ovoga puta ću nevjesti riječi legendarnog g. Kebera, a koje bih mogao prihvatiti i kao svoje sopstvene:
“Njihova izrada za mene je velika zadovoljština, terapija i oslobađanje od svih i svakodnevnih obaveza i stresova. To je najbolji način da uz svoja djela dođem do sebe i nađem mir...”

Zatim (baš kao za mene i kao od mene rečeno):
“Baš kao i ljudi, svaka barka ima svoju osobnost koju im pokušavam udahnuti...
Inspiraciju nalazim u šetnjama obalom, razgledavanju starih barki, knjigama... Vidim barku, poslikam je, nacrtam mjere i onda krenem u izradu...
Ne smatram da radim kopije, već male barke po kojima se jednog dana mogu raditi pravi brodovi...”

Na primjer – Moja Mala Brodica, u razmjeri 1:1, ali neki drugi put, u drugom krugu...

Dovoljno, odnosno previše za sada,
Pozdrav i poštovanje,
Ćao, Zoran iz hladnog i maglovitog Berna

Dobra noć, svima budnima!
Ovdje svi proslavljali Svjetog Nikolu (St. Nicolaus), te se i ja priključio dobijanju poklona - kupio sam sebi nešto sitnog alata i dosta materijala da napravim kostur trupa Moje Velike Makete. Sledeći put se kupuje drvo za oplatu!
Tako, moglo bi se računati da počinje projekat "Svjetog Nikole". Malo se odlaže jer su ovdašnji komunalci navalili da za svaki slučaj rekonstruišu kišnu (oluke) i kućnu (otpadne vode) kanalizaciju u našoj zgradi. Jedna vertikala prolazi kroz naš podrum - moju radionicu, pa je sve malo nabacano sa strane da radnici mogu "operisati" cijevi...
--- ---
Nekoliko pitanja o pravim brodicama, klase dužine oko ili malo iznad 9 metara:

1) Da li su dijelovi konstrukcije spajani drvenim klinovima, ili su to samo bili drveni čepovi da pokriju rupe od "upuštanih" čavli, vijaka i zavrtanja?

2) Da li se hrastovo drvo koristilo samo za kobilicu i rebra, a lokalni četinari za oplatu i druge dijelove - samo zbog ekonomičnosti - cijene? Da li hrast nije pogodan za madire (savijanje i uvijanje) kao što jesu četinari?

3) Kako se obezbjeđivala stabilnost prazne brodice pri jedrenju ili veslanju po valovima? Za Gajetu-Falkušu je lijepo objašnjeno da su burad sa solju pomagala u odlasku u ribolov a ulovljena riba pri povratku (mislim, napisano od strane gospara Tomislava?); Ali bez toga - da li je korišćeno kamenje na dnu brodice, u stara vrijemena ali i danas na regatama tradicijskih brodica...

4) Da li su se na Moru (domaća strana Jadrana) pravile ili bar koristile veće brodice, dužine od 9 do 15 metara, kao što su GUZZO (vjerojatno talijanska verzija domaćeg imena GUC), zatim LEUDO (vjerojatno talijanska verzija domaćeg imena LEUT), te TARTANA i GONDOLO(A)? Našao sam dobre talijanske nacrte navedenih brodica dužine 9-10 metara (razmjera 1:10), ali se linije nešto razlikuju od poznatih domaćih "debeljuša" (Guc, Gajeta, Leut, Bracera...). Brodice su malo vitkije, neke i relativno uže (koeficijenta 1:3,25 do 1:3,45), sa malo više špicastom provom i krmom...

Pozdrav i poštovanje,
Ćao, Zoran

Zorane, postavljaš pitanja za prave protomeštre! Ja to nisam.
Znam da se palubne trenice privijčaju za sponje kroz upuštenu rupu koja se onda zatvori drvenim čepom. Moglo bi isto biti i s platicama oplate.

Dida je napisao/la:Zorane, postavljaš pitanja za prave protomeštre! Ja to nisam.
Znam da se palubne trenice privijčaju za sponje kroz upuštenu rupu koja se onda zatvori drvenim čepom. Moglo bi isto biti i s platicama oplate.

===================================================
Hvala, Dida!
Meni kao diletantu, svaki odgovor je dobrodošao!

Pretpostavljam da se tako radilo oduvijek, samo umesto vijaka su korišćeni čavli?
Sada se koristi i ljepak između dijelova a ranije vjerovatno ništa?
Možda samo katran (smola, bitumen, bitulit kako se sada već zove) da zaustavi ili bar uspori truljenje?

Ne znam ni da li bi drveni klinovi dobro držali dijelove naših brodica skupa, bez lijepka, ali sam video tu-i-tamo da se na sjeveru dosta klasičnih čamaca i brodova gradilo tako (kao i po antičkom Mediteranu), dok nisu ovladali livanjem i kovanjem železnih čavala... Koristilo se i vezivanje remenima od kože - vjerovatno ih obmotaju mokre pa se on poslije stegnu?

Ja ću pomalo "varati", pa koristiti sve znane metode spajanja (sa lijepkom svakako i bez kožnih remena)...
Kako će maketa biti povelika, a ja bez iskustva, gradiću je jaču i težu nego što bi bilo nužno - ali je neću nigdje nositi na vratu!

Moji prsti su poprilično nevješti, nisu za mnogo sitne i precizne radove te dijelove i detalje, a ni strpljenje mi nije jaka strana (možda se sve to popravi tjekom rada na maketi).
Imao sam vidjeti na internetu brodice, naročito Bracere, napravljene u razmjeri 1:100 pa i manje... Na fotografiji nije bilo razlike od iste brodice duge 30-40-50 cm...

Možda i ja suviše komplikujem, ali ja nisam stručan i iskusan maketar kao svi ovdje prisutni, a htjeo bih prvo naučiti čim više o originalnim brodicama!

Lijepa svima večer,
(ovdje je danas kao rano proljeće)
Ćao, Zoran

.

Dobra večer, svima zainteresovanima!
Lipa novogodišnja noć svima prisutnima!

Kako sam napisao ranije, imam još jedno (ovo ovdje) pismo prije nego što prikažem kostur Moje Velike Makete “Sveti Nikola”, a pismo posvjećeno konstrukciji tradicionalne hrvatske brodice, njenih komponenata i dijelova – te dijalektskim nazivima i objašnjenjima...

Da ne bude zabune, nije ovo nikakva poduka a pogotovo nije znanost, već samo mala prosta kompilacija onoga što sam naučio tokom posledmjih nekoliko mjeseci. Meni jeste neophodno a ako bude nekom i malo korisno – dobro je. Počeo sam čitanjem mnogijh pisama i gledanjem slika maketa, ovdje u našem divnom Forumu, pa onda kopanjem po internetu (nekolike skice brodica sa nazivima, te upoređivao to s dva velika djela iz ov oblasti:

TRADICIONALNE BRODICE HRVATSKOG JADRANA, Luciano Keber
(mnoge skice brodica i fotografije maketa s gomilom tradicionalnih-dijalektičkih naziva)
Gospodin Keber navodi da samo za rudu kormila ima 19 lokalnih naziva, manje-više sličnih, te bi se svi zainteresovani mogli razumjeti, ali se kod mnogih drugih elemenata nazivi potpuno razlikuju.  Na raznom mjestima u svojoj knjizi, g. Keber navodi stotine naziva, te na kraju alfabetski spisak standardizovanih...

OSNOVNA TERMINOLOGIJA ZA POTREBE ARHEOLOGIJE BRODA, Irena Radić-Rossi, izvadak:
“Hrvatskoj pomorskoj terminologiji još se uvijek pristupa na različite načine, od apsolutne podrške lokalnim izrazima do dosljedne primjene tzv. hrvatskog nazivlja. Dijalektizmi različitoga podrijetla sastavni su dio svakodnevnoga govora stanovnika hrvatskog Jadrana i u proučavanju pomorske prošlosti neophodno ih je poznavati zbog razumijevanja lokalnoga usmenog i pismenog izražavanja. U određenom jezičnom sustavu oni vrlo precizno izriču sve što je potrebno kako bi se opisala cjelina drvenoga broda, ali su pri tome izrazito teritorijalno ograničeni te ih drugi jezični sustavi ne moraju nužno prepoznati.22 Dijalektizmi znatno variraju od mjesta do mjesta, pa se istim sadržajima ponekad pridjeljuje različito23 ili se pak različitim sadržajima pridjeljuje isto ime24. Stoga oni nisu prikladni za korištenje u znanstvenoj obradi rezultata arheoloških istraživanja jer bi se već prisutna nepreciznost njihovom primjenom još više povećala. Neprikladnost takvih termina očituje se i u činjenici da se oni u pravilu odnose na određene tipove tradicijskih plovila koji se i danas koriste, pa ne moraju nužno odgovarati elementima brodske konstrukcije i opreme koji su nam se očuvali iz prošlih vremena.”

Slično je i kod drugih eksperata, kao što su gospoda Roko Markovina i Velimir Salamon, u njihovim manjim tekstovima, a koji su mi bili dostupni... Koliko sam vidjeo, pri neformalnoj standardizaciji tradicionalnih-dijalektskih naziva, korišćeni su mnogi povijesni izvori te stare i nove knjige na tu temu, iskustva sa mnogih lokacija iz raznih perioda – ali, najmanje iz Istre.

Ovdje će biti navedni samo osnovni pojmovi (koji su meni bitni za moj rad), a izostavljene su stotine drugih (mali dijelovi, jedrilje, ribarska i druga oprema). Izabrao sam varijane koje se najčešće spominju ovdje u Forumu, te tu-i-tamo po internetu. Pa da krijenem...

Pozdrav i poštovanje,
Ćao, Zoran
(nastavlja se)

(nastavak broj I)

~ Radi se o brodicama s dva ista kraja, špicasta (tzv. Double-ender), kako prova/pramac tako i krma, elipsoidnog oblika u horizontalnom planu, sa dužinom od tri širine...
~ Nadvodna linija je na krajevima malo obla - debeljuškasta, a manje-više hidrodinamičnim podvodnim dijelom...
~ Strana brodice, lijeva-desna, određuje se pogledom od krme...

Vidljivi su:
trup, korito – sveukupnost uzdužnih i poprečnih konstrukcionih elemenata, bez: nadgrađa i kuverte/palube, te bez ograde, mrtve bande;
oplata – sastoji se od drvenih platica/madira te pokriva konstrukciju trupa;  
paluba, kuverta – djelimično ili potpuno zatvoreni gornji deo trupa;
nadgrađe - jedrilje, razna oprema, kabine i kormilarnica ako ih ima; kao i sledeće:
kaštel, pramnica – uzdignuta paluba/kuverta na provi veće brodice ili broda;
kasar, krmnica - uzdignuta paluba/kuverta na krmi veće brodice ili broda;
bokaporta – otvor na palubi;
grotlo - veliki otvor (bokaporta) u sredini brodice;

~ posebno, nevidljivo spolja, ali bitno: štiva – prostor u trupu, unutar oplate i palube, koristi se za smještaj opreme, tereta, putnika i posade, posljednjih decenija za motor i gorivo;


U bočnom pogledu, vidljivi su zadnji kraj krma i prednji kraj prova ili pramac, te srednji deo brodice između ovo dvoje...
Po uzdužnom presjeku vidljiv je uzdužni uzvoj/usvoj ili obluk: paluba ili ivica boka se podiže ka krmi (manje) ili provi (više).
Središnjica dna (kobilica, kolumba) je ravna i horizontalna od prove do krme, osim kod rijetkih primjera gdje prema krmi ide naniže - južno-dalmatinski leut, možda korčulanski (a da nije trajta),  gdje je krmena statva/ašta dublja od provine...

AŠTA O'PROVE I AŠTA O'KRME – više o tome nešto dalje;

BANDA – bok, nadvođe, vidljiva oplata trupa koju čine drvene platice prijeko rebara, od gornje ivice ograde ako je ima ili gornje ivice oplate bez ograde - prema dnu, a sastoji se od:
mrtva banda, linica – fiksna ograda iznad palube; kod “falkuše” je pomična, skida se za ribolova a stavlja za plovidbe, pod veslima ili jedrima pod vitrom;
pojas gaza – deo oplate od najniže vodne linije (ukupna težina brodice spremne za plovidbu, bez tereta) do najviše vodne linije (ukupna težina s teretom, posadom, putnicima i njihovim stvarima), zahvata ponekad i završnu platicu – centu kod teretnih brodica i brodova (prijevoz pijeska posebno), poznat i kao “za po vitru”;
živa banda, peškaj – podvođe, od vodne linije do kobilice, uronjen u more, poznat i kao “za po moru”, predstavlja istovremeno i gaz/istisninu...

KORMILO, TIMUN – vertikalna daska, elemenat za upravljanje brodicom;


Po poprečnom presjeku brodice, očitujemo zakrivljeni prijelaz od dna ka vrhu boka: prvo je dno (od uzvoja boka naniže pa do kolumbe), zatim lipo zakrivljeni prijelazni uzvoj/usvoj/obluk, te iznad toga nadvođe...
Po daljem popriječnom presjeku imamo: uzvoj/usvoj ili obluk odnosno blago-lučni oblik kuverte/palube...
(nastavlja se)

(nastavak broj II)

B.  KONSTRUKTIVNI  ELEMENTI  TRUPA

KORBAN:
~ korban ili kostur brodice čine: kolumba, kobilica sa rebrima i statvama/aštama (provinom i krmenom), zatim uzdužnim i poprečnim provezama i svim njihovim dijelovima, te ukrepama - bez oplate i palube/kuverte, te bez nadgrađa;


Uprkos pojednostavljenom mišljenju, ovi elementi pored uzdužne čvrstoće trupa, obezbjeđuju i poprečnu otpornost, naročito na izvijanje (ulegnuća i smicanje ustranu), a ukupno i na uvijanje/torziju trupa...
KOLUMBA, KOBILICA
opis kolumbe:
~ hrastova greda, vjerovatno pojedinačno najteži i najjači deo konstrukcije brodice, ima vertikalno pravougaoni oblik, najčešće odnosa visina=dvije širine, a veličina se izračunava prema formuli "Dimenzije kobilice su: visina u cm je dužina broda x 2 u m, širina u cm je dužina broda u m." G. Denko Šandrić;
~ ako je iz dviju dijelova zbog dužine, spaja se na ključ;
~ završava se na krmenoj i na provinoj ašti/statvi, sa dodatnim ukrućenjima...

prateći elementi kolumbe:
protukolumba – dodatna greda s donje strane kolumbe da poveća njenu visinu i pojača čvrstinu, posebno kod dužih brodica/brodova...
šijoleta (možda i kastanjela) – zaštitna kobilica pričvršćena odozdo, manje debljine, iste širine kao kolumba;
parmezal (možda i tramizol), hrptenica - središnje pasmo, jača drvena greda pravokutnog presjeka, položena horizontalno na rebra iznad kolumbe, šira ali niža od nje;
dohrptenica – bočno dopasno, deblja platica ili greda, po jedna s obje strane parmezala/hrptenice...
utor na kolumbi – urez dužinom kolumbe, na obje bočne strane, za usjed prve dokolumbične platice (picun), pod uglom određenim oblikom rebara, sa srednjim, unutarnjim i vanjskim bridom...
rebreni utor – ponekad se koristi na gornjoj strani kolumbe, sa usjedanje rebara, njihovo bolje pozicioniranje i učvršćivanje...
plosna kolumba – daska deblja od ostalih platica/madira dna brodice, položena horizontalno, uglavnom s unutrašnje strane, zamjenjuje kolumbu, posebice kod brodica s pljosnatim dnom (topo, bragoc, bragazzo, batana, batiel...)

dodatni dijelovi kolumbe:
središnji umetak – blokovi, komadi grede umetnuti iznad kolumbe ispod parmezala, da pozicionira i učvrsti položaj rebara...
umetak mrtvog ugla – blokovi, komadi grede koji se ugrađuju na kolumbu na krmenom i provinim dijelu, kako bi se ispunili uski dijelovi trupa, te bolje povezali sa statvama...
škaca – temeljnica jarbola, na kolumbi, sa rupom za petu jarbola – ako ga ima...

(nastaviće se)[/b][/center]

(nastavak broj III)

AŠTA, STATVA
opis ašte:
~ početak (prova) i kraj  (krma) svake brodice/broda;
~ nastavak kolumbe prema krmi i provi, spajaju se preko jedne od verzija ključa;
~ ašta o'krme je mahom prava greda, vertikalna ili nekada nagnuta malo unazad;
~ ašta o'prove je manje-više blago lučna, ponekad nagnuta naprijed, uzdiže se manje ili više iznad razme, prosta ili ukrašena;

ašta o'prove:
~ spoljna greda-statva, jednodijelna, nosi kosnik ako ima jedrilja... – nemam poseban naziv...
~ često je zaštićena metalnom trakom (čelik, mjed, bakar) učvršćenom čavlima ili svornjacima (mjedenim ili pocinčanim);
~ svi elementi ašte o'prove, povezani u cjelinu međusobno i s kolumbom pomoću jedne od verzija ključa...
kontraašta o'prove – ancikor – pramčana protustatva, uklada, s unutrašnje strane pojačava aštu i prima platice oplate (madire);
peta ašte o'prove - vezuje aštu i kolumbu;
karoc o'prove – pramčana protupeta, unutarnji prijelazni elemenat kontraašte o'prove;
pramčano uzvojno koljeno – deo s unutarnje strane pramčane protupete i protuašte o'prove...

ašta o'krme:
~ spoljna greda-statva, jednodijelna, pored ostalog služi za vješanje kormila (timun) – nemam poseban naziv;
~ svi elementi ašte o'krme, povezani u cjelinu međusobno i s kolumbom pomoću jedne od verzija ključa...
kontraašta o'krme – krmena protustatva, s unutrašnje strane prati aštu o'krme, pojačava je i prima platice oplate (madire), nastavlja se na hrptenicu ili krmeno uzvojno koljeno;
kalkanj – peta ašte o'krme, elemenat koji veže aštu o'krme i kolumbu;
karoc o'krme – prijelazni elemenat kojim se spaja kontraašta o'krme s drugim elementima;
kod motornih brodica – ašta o'krme je jača i ima nešto drugačiju konstrukciju, sa izrezom za propeler i probušenim kanalom za osovinski vod;

ostalo o ašti:
lumbel, utor na ašti – nastavak kolumbinog utora/žljeba na ašti o'prove i ašti o'krme, sličnih odlika, ali s uglovima zavisnim od uglova u kojima prilaze platice oplate (madiri); obično se nalazi između prednje grede od ašte i kontraašte, ali može i na samoj prednjoj gredi...
karoc - ponekad se koristi kao naziv i za spoljnu gredu kao deo ašte o'prove i ašte o'krme;

(nastaviće se)

(nastavak broj IV)


OPLATA
~ zatvara brodsko korito-trup, od prove do krme i od kolumbe do ivice boka (RAZMA – posebna priča)
~ postavljena spolja, učvršćena na rebra; kod većih brodica i brodova, može biti postavljena i sa unutarnje strane, po celom rebru ili djelimično;
madiri, platice – daske koje čine oplatu, mogu biti iz jednog komada kod manjih brodica, ili iz više komada kod većih brodica i brodova; debljina i širina zavise od veličine brodice; uglavnom nisu iste širine od prove do krme, a najšire su na sredini oplate; često ni debljina nije ista, a smanjuje se od kolumbe prema gornjoj ivici oplate; spajaju se po dužini i po visini – na dodir;
voj – jedan red madira, od prove do krme, u jednom ili više komada;
picun, panižel – prvi madir, po jedan s obe strane kolumbe, ukopava se u žljeb u kolumbi; širi i deblji od ostalih madira, ima i konstruktivnu ulogu;
više-picun - prvi madir do picuna, s obe strane po jedan, a pojedini majstori još imenuju i:
prvi ozdola i drugi ozdola, postavljaju se do više-picuna;
centa, pas, pos, poš – bokoštitnica,  na vrhu oplate, ispod kuverte ili razme; madir širi i deblji od ostalih, ide od prove do krme, u jednom ili više dijelova; pojedini majstori još imenuju i:
prvi fil, drugi fil, treći fil, čak i četvrti fil – madiri redom odozgo, počev ispod cente;

PROVEZA
~ uzdužna gredica ili platica od prove do krme, učvršćena na rebra s unutrašnje strane, poboljšava njihovo pozicioniranje i učvršćenje na položaju, te krutost cele konstrukcije;
~ na manjim brodicama ima po jedna sa svake strane a na većim više njih;
kontramandir, kontracenta, fodra – platica naspram cente, s unutarnje strane, učvršćena na rebra, od prove do krme, zove se ponekad i kontrapas, kada je centa označena kao pas (vidjeti u priči oko RAZME);
proveza dna, dohrptenica, bočno dopasno - po jedna s obe strane kolumbe ili parmezala/tramizola, hrptenice - ali učvršćena na rebrima, podnice se oslanjaju na nju, odozgo ili bočno;
proveza ispod uzvoja, viržina -  bočno pasmo, po jedna na oba boka, podnice se oslanjaju na nju (ako je niže postavljena),  ili ograničava pomjeranje podnica lijevo-desno (ako je više postavljena)...
proveza iznad uzvoja, frižeta - po jedna na oba boka, ograničava pomjeranje podnica lijevo-desno (ako je niže postavljena), ili je neovisna;
palubna proveza, kontracenta - unutrašnja platica, od prove do krme, učvršćena na rebra; zove se još i fudra!
podsponjak - unutar oplate, ispod kuverte; može biti vertikalna platica, te jedna ili više gredica, horizontalno i vertikalno postavljenih; više o tome u priči oko RAZME!

ŽULJNICA
~ jedna ili više užih gredica, poluokruglog presjeka, od prove do krme;
~ štite bok brodice od oštećenja pri “žuljanju” od druge brodice u luci, ili o lukobran ili o stijene;
~ dodatno učvršćuje brodsko korito;
~ ponekad centa ima ulogu i žuljnice...

OGRADA, MRTVA BANDA
~ naziva se još i linica ili partigeta;
~ postoje stavovi da je deo oplate (deo trupa brodice), ili da je poseban elemenat, kojeg ponekad nema a posebno na manjim brodicama ili je pokretan kao kod falkuše;
~ obično su platice/madiri manji (niži i tanji) od ostalih platica/madira oplate;
~ osim kod većih brodica i manjih brodova, platice su samo sa spoljne strane ograde;
~ oslonac za ogradu mogu činiti nastavci rebara – capuli, ili posebni umeci – štili;
~ povrh njih je učvršćena platica koja prati krivinu ograde, od prove do krme;
manikela, lakomica - na ogradi, između platica/madira oplate i kuverte/palube postoje maji (polukružni) ili veći (duguljasti) otvori za oticanje vode, a moguće je da je i mrtva banda celom dužinom podignuta za 2-3 cm iznad kuverte (i oplate)...

Ima razlike u označavanju ovih dijelova, više o tome u priči o RAZMI!

(nastaviće se)

(nastavak broj V)



REBRO, GLAVA
opšte o rebru:
~ relativno uzak elemenat poprečne strukture brodice, ide nadole od jedne razme ka kolumbi te gore do druge razme – približno oblik velikog i širokog slova “U”;
~ učvršćeno za kolumbu, pozicionirano sa utorom na rebru i kolumbi, ili samo na rebru ili ni sa jednim utorom;
~ određuje poprečni oblik trupa, korito brodice;
~ uvijek je iz dijelova: tri, pet ili sedam;
~ može biti jednostruko ili dvostruko (englesko ili francusko);
~ često se sužavaju prema vrhu, po visini (mjera od oplate prema sredini brodice) i širini (mjera duž oplate), naročito kod većih brodica i brodova;
~ uvijek je simetrično, bez obzira na vrstu, oblik i veličinu – osim kod venecijanskih gondola, koje imaju asimetričan trup;
buškamenat – komplet svih učvršćenih rebara;
manikela, burnal, kurbica – slivnica, kaljužni otvor, izrez na dnu svakog rebra, po jedna sa svake strane kolumbe ili permizala ili centralne podnice, ali ne sasvim uz sredinu rebra  - za slobodno oticanje vode prema najnižem dijelu brodice i lakšem izbacivanju cipolom;
kartabon – zakošenje spoljne površine rebara, manje na sredini a više prema krmi i provi – kako bi platice (madiri) pratili linije trupa i dobro nalegli na rebra;
nastavci rebra, capoli - idu do palube (razme) ili kroz nju do visine ograde (mrtve bande)... Više o tome u priči oko RAZME!

vrste rebara:
glavno rebro – središnje rebro, najveće po širini trupa; posebno se označava; nekad se ostala rebra broje od njega prema provi  i prema krmi, ali najčešće se sva rebra broje od krme prema provi;
koso rebro – jedno ili više na provi i/ili na krmi, zbog veće zakrivljenosti oplate, ide okomito na platice/madire;
apostol – od ašte pa ustranu, jedno rebro sa svake strane, ili više njih pa do šest sa svake strane (12 apostola!); može biti na provi i/ili na krmi, često jedno do drugog; oblikuju provinu ili krminu zaobljenost te daju posebni čvrstinu; mahom kod većih brodica i brodova;
v-rebro – na provi ili na krmi, zbog špicastog oblika brodskog trupa i sužavanja prema ašti o'prove i ašti o'krme; ako je iz jednog dijela zaove se buškamenat, ako je iz dva dijela ima trouglasto ukručenje zvano kaveja;
pregrada – rebro pokriveno platicama, s jedne ili s obe strane, dijeli ŠTIVU  (unutrašnji prostor), na nekoliko odijeljaka, te daje dodatnu čvrstinu trupu;

dijelovi rebra:
pjana, lukoča, kalata - rebrenica, ili centralni dio rebra, položen na kolumbu; može biti simetričan, oba kraja do uzvoja ili asimetričan: dva komada, svaki veći na jednu stranu, međusobno spojena;
polurebrenica – dva djela, simetrična, spajaju se na kobilici a povezana/učvršćena lapacom, koriste se kod rebara od sedam dijelova;
lapac – spaja polurebrenice, kao i nastavke rebra u sistemu od 7 dijelova;
capul, korba, kriva glava – rebreni nastavak, bočni dio rebra koji se nastavlja (prikiva) na rebrenicu ili polurebrenicu; može da ih bude po jedan sa svake strane (ukupno tri dijela rebra) ili po dva sa svake strane (ukupno 5 dijelova rebra); ne znam da li ima razlike u nazivima kada ima po dva nastavka sa svake strane? Sedmo-dijelno rebro je dobro opisao naš član Kartabon – donekle je slično dvostrukom francuskom rebru!

(nastaviće se)

(nastavak broj VI)

POPREČNE PROVEZE
~ služe za dodatno ukručenje korbana, kostura trupa brodice, a većina nosi neke druge elemente na sebi;
katina, žbaj – poprečna sponja, naslanja se na kontracentu, a na njoj leži paluba/kuverta; može biti i u otvorenom dijelu za razne namjene; platica može biti horizontalna (šira a niža) ili vertikalna (uža a viša), ali uvijek ima lučni oblik;
baštun, proveni prag – vertikalna platica kojom se završava kuverta o'prove, sprječava ulazak vode u brodicu i pojačava cijelu konstrukciju kuverte;
baštun, krmeni prag – vertikalna platica kojom se završava kuverta o'krme, sprječava ulazak vode u brodicu i pojačava cijelu konstrukciju kuverte;
krmena kasina, banket (?) - horizontalna platica ispred kuverte o'krme (možda za sjedenje kormilara?)
bank, klupa - kada je učvršćena, predstavlja konstruktivni deo ukručenja trupa, bilo kada je poprijeko bilo uzduž boka, ili kao potkovica kod krme kod manjih brodica;
traštan i bracul o'traštana – horizontalna platica, povezuje bokove brodice i služi kao oslonac jarbola a možda i za vesla;

MANIKULI:
na samoj provi i krmi, lijevo i desno, postavljaju se izdanci, koji služe za vezivanje brodice; obično ih je po dva u paru sa svake strane, naprijed i nazad; prolaze dole kroz razmu i "zaglavljeni" su između oplate i uzdužnih proveza, vjerovatno dobro začavlani s obje strane; kod brodica s ogradom/linicom, mogu biti iznad razme i začavlani samo za linicu;

UKREPA
~ elementi koji učvršćuju, pojačavaju, ukrućuju brodsku konstrukciju, a ponekad imaju i svoju sopstvenu praktičnu ulogu;
~ uglavnom je elemenat poprečne strukture brodice, ali ima ih i za uzdužne elemente;
zoja, rašlje - drveno koljeno, obično je u nivou provine kuverte, samo od jačeg materijala; zatvara trougao između ašte o'prove i razme; može biti ista i na krmi; može biti još jedna ili dvije ispod kuverte;
vijenac, vjenčanica – slične konstrukcije i oblika kao zoja, samo je ispod kuverte, jedna ili dvije, može biti iz dva dijela čvrsto spojena, ugao niže prema kolumbi a ne pravokutno prema ašti;
bracul, koljeno - izmjenjenog trouglastog oblika, prilagođeno elementima koje ukrućuje/podupire; može biti vertikalno ili horizontalno; često podupire dijelove kratkih sponja kod grotla ili drugih većih otvora;
upora – vertikalna greda koja podupire kuvertu, na većim razmacima bokova brodice, ili sa većim teretom iznad; ispod jarbola kada ovaj ne prolazi dole kroz kuvertu;
štil – usadak u razmu koji podupire mrtvu bandu, pričvršćuju se na njih madiri o'mrtve bande;
kajla – klinasti drveni komad gredice; “...začavla se iz kontraforta kroz kajlu u štilu.” (naš član Kartabon napisao); mogu vjerovatno imati i druge uloge?
tundin – možda opći naziv za sve klinaste elemente spajanja?
čavao, čaval, brokva – metalni klin, sa okruglom ili četvrtastom glavom, zatim strukom i šiljkom; sada se rjeđe koristi, a nekad bio glavno sredstvo za učvršćivanje drvenih elementa međusobno, kao i metalnih elemenata za drvene;
svornjak, vijak – metalni elemenat od struka i glave, ima navoj kojim se veže kroz dva drvena dijela ili pričvršćuje metalni deo za drveni; sada se više koristi umesto čavli, kao i zavrtanj sa mašinskim navojem i maticom;
drvenu čavao, čivija, kavija – drveni klin kojim se učvršćuju drveni elementi; okruglog je presjeka, ponekad četvrtastog ili višeugaonog; ne treba ga miješati sa drvenim čepovima koji pokrivaju upuštane rupe od čavala i svornjaka;
ključ, ćov – nije elemenat, već način spajanja drvenih dijelova, nastavljenih zbog veće ukupne dužine (kolumba, razma, uzdužna proveza, centa, razma), ili sastavljenih iz više djelova zbog krivina koji onemogućuju izradu iz jednog dijela (sve oko ašte kao i spoja s kolumbom); ima oblik modifikovanog velikog slova “Z”, u tri varijante: obični, na zub, na čep i kutiju;
lastin rep -  nije elemenat, već način spajanja drvenih dijelova, mahom gredica pod pravim uglom; trapeznog oblika;
sljub, tresa – nije elemenat, već način spajanja drvenih elemenata; spoj na dodir, međusobnim kontaktom drvenih elemenata, bez drugog učvršćivanja; obično se vrši dodatna zaštita protiv vode;
sljubnica, klimen(a)t - nije elemenat, već način spajanja drvenih dijelova; odnosi se na madire/platice oplate ili kuverte/palube – kada se ne dodiruju cijelom površinom, već su malo otvorene prema spolja; zbog vodo-otpornosti - procijep se popunjava kučinom i smolom, a danas mahom dvo-komponentinim kitovima, trajno elastičnim smolastim punilom i slično;
(nastaviće se)

(nastavak broj VII)

~ zatvoreni gornji deo trupa; nema je samo na najmanjim brodicama;
~ skoro je obavezna na provi (kuverta o'prove), a često i na krmi (kuverta o'krme), a moguća je i cijelom površinom, od boka do boka, od prove do krme - sa obaveznim otvorima/bokaportama, za ljude i teret;
~ oplata kuverte: sve platice/trenice, palubne proveze/sponje, te sržnice ili razme;
~ kuverta ima popečni i uzdužni uzvoj;

madiri o'kuverte – platice/trenice, slične kao i na oplati trupa, ali manje (uže i tanje), sa istom ispunom klimen(a)ta; postavljaju se uzdužno, paralelno sa središnjom linijom brodice; srednji madir je širi i deblji od ostalih; madiri se u sponju učvršćuju upuštenim čavlima ili svornjacima, te rupa popunjava drvenim čepom;
katina, žbaj – sponja (više komada) na kojima leže madiri o'kuverte; može biti horizontalna (šira) ili vertikalna (uža), ali uvijek ima blagi lučni oblik; ako su kraći zbog grotla, ili otvorenog trupa, mogu biti poduprti braculom/koljenom;
baštun, proveni prag – vertikalna platica kojom se završava kuverta o'prove, sprječava ulazak vode u brodicu i pojačava cijelu konstrukciju kuverte;
baštun, krmeni prag – vertikalna platica kojom se završava kuverta o'krme, sprječava ulazak vode u brodicu i pojačava cjelu konstrukciju kuverte;

~ konstrukcija nad kuvertom brodice/broda, a generalno iznad linije RAZME;
~ na početku su spomenuti: kaštel i kasar (rijetko ih imaju brodice do desetak metara dužine), te bokaporta i grotlo;
~ pored toga, može imati jedrilje, radnu opremu, kao i kabine i kormilarnicu kod modernizovanih većih brodica i brodova;

OTVORI na kuverti
~ u ravni kuverte ili nadgrađeni:
kaštel, pramnica – uzdignuta kuverta na provi veće brodice ili broda; može biti cijelom širinom (kao uzdignuta kuverta/paluba), ili u obliku “sandučeta”, uža od bokova sa kuvertom/palubom okolo; služi za smještaj posade ili putnika te vrjednijeg tereta; ima bokaportu za ulaz u štivu/potpalublje, koje je ponekad izdvojeno i kao posebna odaja (kabina, kajuta); obično imaju prozore (brodska okna, ili obične);
kasar, krmnica - uzdignuta kuverta na krmi veće brodice ili broda; može biti cijelom širinom (kao uzdignuta kuverta/paluba), ili uža od bokova sa kuvertom/palubom okolo, služi za smještaj vlasnika/kapetana brodice, ponekad za kormilara po lošem vrimenu kada se upravlja sistemom konopa; obično je izdvojeno i kao posebna odaja (kabina, kajuta); obavezno imaju prozore – vlasnik/kapetan je tu! (brodska okna, ili obične);
bokaporta – otvor na palubi, obično jedan na kuverti o'prove i jedan na kuverti o'krme, ali može biti i više njih (za veslače), po jedan svakako na kaštelu i kasaru, ako ih brodica ima; uglavnom nije izdignut visoko iznad palube;  može biti poluokrugao (bočni izgled), ili četvrtast  (kao kutija sa poklopcem);
purtela – poklopac bokaporte, a sklanja se unapred ili unazad po kliznim tračnicama, ili se otklapa na šarnirima, ili se samo odlaže u stranu;
~ kod gospodina Markovine, nazivi otvora i poklopca se označavaju drugojačije: "Na pramčanu palubu se, na četverokutom otvoru („purteli“) postavlja poklopac („bukaporta“);
tambuć – uzdignuta bokaporta, poluokrugao bočni izgled, vratanca za ulazak kao i pomični deo “krova”;
grotlo - veliki otvor (bokaporta) u sredini za ukrcaj tereta, pokriven (višedijelnim drvenim poklopcima koji se zovu &&&& ili nepokriven (samo platnom po potrebi); razne su veličine, a često je srazmjera: dužina grotla =1/4 dužine brodice i širina grotla =1/3 širine brodice; veće brodice i brodovi mogu imati i 2-3 grotla, a posebno sve varijante s ravnim dnom;
sajar – bočne stranice grotla;

OGRADA, MRTVA BANDA
~ naziva se još i linica ili partigeta;
~ može se uvrstiti u uzdužne konstruktivne elemente brodice, ili u elemenat nadgrađa;
~ malo više o njoj u priči oko RAZME!
(nastaviće se)

(nastavak broj VIII)


ŠTIVA
~ prostor u trupu, unutar oplate i palube, koristi se za smještaj opreme, tereta, putnika i posade, posljednjih decenija za motor i gorivo;
pajolada – podnica, sastavljena od platica, učvršćenih na poprečne gredice, paralelno sa središnjom linijom, ili okomito na nju; ima ih više komada, a najmanje: prednji lijevi i desni, srednji lijevi i desni, zadnji lijevi i desni; lako se podižu za skupljanje vode i čišćenje dna brodice;
pajol – platica, deo pajolade; ako postoji unutrašnja oplata (unutarnji madiri), onda bar jedan pajol sa svake strane pored središnjice brodice mora da se podiže u istu svrhu kao pajolada;
santina, kalužnica - prostor ispod pajolade; tu se skuplja morska voda, kišnica, male ribe posle ribarenja, pikavci i td – mora se redovno čistiti i sušiti – prvo je mjesto za truljenje brodice;

UKRASI
kapa – najčešće na braceri i većim brodicama/brodovima, ukrasni elemenat, bez posebne simbolike, osim razlikovanja brodica;
pulena – na vrhu ašte o'prove, izrezbareni ljudski lik, mahom djevojački;
beštijun, zvir – na vrhu ašte o'prove izrezbarena životinjska glava, ili kog mitološkog bića

TIMUN
~ kormilo, elemenat za upravljanje brodicom; prilično velika i teška drvena ploha, postavljena vertikalno na aštu o'krme, sastavljena iz više gredica;
~ uglavnom ide znatno niže od kolumbe, posebno kod jedrenjaka, te je izloženo udarcima;
~ podiže se posebnim sistemom konopa prijeko koloturnika, a može i automatski, pritiskom dna u plićaku;
~ okačeno je na:
ženski i muški maškul na gredi ašte o'prove;
ženski i muški maškut na timunu;
~ upravlja se:
jargola – ruda timuna; ručno sjedeći na kuverti o'prove ili stojeći u bokaporti; te prijeko sistema konopa sjedeći u bokaporti ili kasaru, kada je loše vrime; lako se skidala i nosila doma, kao i vesla, a ponekad i Tomosova penta – sjećanja iz Opatije i s nekih otoka;

(nastaviće se)

(nastavak broj IX)


~ ovome se posvjećuje posebna pažnja a zbog različitih tumačenja oko prirode i položaja ovog elementa brodice ;
~ prva dilema je da li je razma konstrukcijska linija ili je konstrukcijski elemenat (drvena platica, gredica ili više njih spojenih):

PRVO osnovno tumačenje je da je razma spoj bočne oplate i kuverte/palube, od krme do prove (može biti i linija ali i elemenat);
DRUGO osnovno tumačenje je da je to elemenat koji s gornje strane povezuje/poklapa vrhove rebara;
DOPUNA drugog stava je da razma povezuje nastavke rebara – capule (svako rebro ih ima); Ne kaže se ništa za usadke – štile?

Zabuna se stvara kada postoji mrtva banda, linica/ograda – da li je ona deo bočne oplate (deo trupa) ili poseban dodatni uzdužni elemenat;

Ako je deo bočne oplate (deo trupa), onda mnogi stručnjaci u slici i riječi postavljaju razmu na vrh mrtve bande!
Samim time se i centa “podiže” do vrha oplate mrtve bande, kao i kontracenta s unutrašnje strane mrtve bande! Platica koja je deo kuverte i bila centa, postaje nešto drugo – često kuvertela ili vržnica (što su nekada nazivi i za razmu na starom, donjem položaju)? Tako, "donja" centa postaje poš a kontracenta postaje kontrapoš! Tako se navodi čak i kod nekih skica Falkuše, gdje se mrtva banda (falke) skida po potrebi! Očito je da razma na vrhu mrtve bande više nije spoj bočne oplate i kuverte? Ali, gledano sa strane liči da je to završetak bočne oplate, kao linija i kao elemenat?

Razumno ostaje i tumačenje da je razma uvijek na istom mjestu: gdje se spajaju bočna oplata i kuverta!
Ako nema mrtve bande iznad, onda je to sasvim sigurno.
Ako ima mrtve bande iznad – onda je opet tako kao na početku!
Problem je to što platicu na vrhu mrtve bande stručnjaci ponekad zovu kuvertela, a što nema logike jer to nije dio kuverte? U istom slučaju, neki stručnjaci gornju horizontalnu platicu zovu filaret (mnogo prihvatljivije)!
--- ---
U oba slučaja, razma može biti uža ili šira platica, ili jedna i više spojenih gredica, kako iznad kuverte (šotokontrafort ili protubedrenica) te  ispod kuverte, odnosno ispod katine/žbaja – sponje kuverte (kontraforta ili bedrenica)!
--- ---
Vjerovatno će ova rasprava stručnjaka ostati kao pitanje kvadrature kruga...
Meni lično je bliže drugo tumačenje – razma ostaje uvijek na istom mjestu, s tim što može imati različite nazive:
~ razma: široka platica, iskrojena prema obliku trupa, iz dijelova sastavljenih ključem, zbog dužine i krivine; ima ureze (češalj) za nastavke rebara – capule, ili posebne usadke - štile;
~ kuvertela, sržnica: uža platica, ostalo kao gore;
~ frižeta, možda sržnica: jedna ili više gredica, povrh kuverte;

Pored vjerovatne nestručnosti moga mišljenja, ono meni ipak odgovara jer Moja Velika Maketa neće imati mrtvu bandu (ogradu), tako da je RAZMA kao linija spoj bočne oplate i kuverte, a konstruktivno zatvara krajeve rebara, te će biti elemenat sa gredicama iznad oplate kuverte, a može se zvati kako hoće!

(kraj u sledećem nastavku)

(Eto, sad je konačno kraj!)
(a, gotova mi i novogodišnja večera - supruga zove za sto)

Umjesto planiranih dvadesetak dijelova konstrukcije i njihovih naziva, pronašao sam, napisao i opisao mnogo više. Usput sam naučio dosta o konstrukciji brodica, a što će mi, nadam se, pomoći u gradnji makete – glavni cilj svega ovoga!
Sve primjedbe su dobrodošle a posebno ispravke i dopune, kako nedoumice, zabune i greške ne bi ostale zapisane za kasnije. Ja ću ih svakako prihvatiti i uneti u moj tekst, koji ću imati i odštampan, kao podsetnik.

Izvinjavam se zbog pomalo haotičnog jezika, m(j)ešavine Srpskog i savremenog Hrvatskog, koji naravno slabo poznajem. Pišem Srpski, a mali programčić ponešto prevodi na Hrvatski.
Uostalom, za duži period nema više pisanja, osim kratkih odgovora na pitanja ako ih ima ili pohvala uspešnim maketarima.

Pozdrav i poštovanje, prijatna večera!
Ćaooooooooooooo,
Zoran

U daljem toku neću tražiti po Guglu, nego po Zoranu.

Ne pretjeruj, Božo Đavolski!
To je samo kompilacija onoga što sam pronašao, već napisano i sabrano u nekoliko radova, plus ono što sam našao ovdje na našem divnom Forumu. Imalo bi toga još mnogo više, ali je ovo dovoljno za mene. Ima sigurno još nekoliko stotina naziva za manje dijelove, te alat i radne operacije. Možda kasnije dopunim onim što sam našao u jednom odličnom radu g. Markovine (tek otkrivenom za mene), kao i velikim spiskovima g. Kebera. Vjerovatno bih unio i neke ispravke, ali o tom potom.
Pozdrav i srećno u ovoj novoj 2020 godini!
Ćao, Zoran

Ne preterujem, samo sam sa malko šale...rekao da si uradio dobar posao.

Zorane, ovdje imamo tumač pojmova: Rječnik
Tamo su tumačenja nazivlja uvijek lako dostupna. Ako ih staviš pod neku drugu temu, nikome neće biti moguće naći ih. A uložio si popriličan trud da sve to nađeš i napišeš.

Dobro Ti jutro, Dida!
Ja malo poranio, išao u ambasadu produžim pasoš...

Hval Ti na podršci i ohrabrenju - nadam se da će rezultat biti jedna lipa brodica, na žalost samo u srazmjeri 1:10, ona veća u razmjeri 1:1 će sačekati drugi neki krug. Valjda se to zove "kompenzacija". Bitno je da uživam u istraživanju, učenju i uskoro konstruisanju. To je sve novo za mene, pa se radujem k'o malo dite... Kada bude gotov kostur-korban, biće i fotki.

U međuvremenu ću malo proučavati moju staru ljubav: parobrode-točkaše, kojih je još uvijek bilo na Savi i Dunavu u mojoj ranoj mladosti. Može biti morski ili riječni, razlika nije velika... (išli su možda i do Siska nekada?). Fotografija ima dosta, ali planove nisam video do sada, ili bar linije trupa.

Pozdrav i poštovanje.
Ćao, Zoran

Živ bija Zorane!
Dabome, išli su i do Siska. Ali davno.