Idro de taja, idro na penun, idro na trijangul, latinsko jedro

Danas ne radimo. Nedilja je.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Koji je to brod? Nije Cicibela? Lijepo jedri.

Ladja je feluca iz Riminija. Ribali su oko Palagruze , BisevaI  Jabuke, zajedno s Viskim gajetama. Ni bilo ZERP -a, a ribe je bilo za ene i druge.

Dida, slike koje postavljam i dalje su odrezane s desne strane za cca 3 cm. Isprobao sam sve formate, ali ne ide. Za probu, ne znam koji pokušaj, postavljam skicu u 800 X 600. Ako to ne popravimo, ne mogu ni započeti temu " Idro de taja ".

[You must be registered and logged in to see this image.]

Vidiš i sam o čemu se radi. Kod tebe je original u arhivi, pa usporedi.
Unaprijed, hvala na trudu.

Nostromo, hoće li ovako biti u redu? Ovakav crtež si i meni poslao. Ova tvoja slika iznad je 600 x 669 piksela.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ako hoćeš mogu ti sve slike koje si mi poslao preraditi na 800 x 600 piksela i poslati ih mailom. Nije mi to neki veliki posao.

Dida, ja sam sve slike i skice preradio u 800 X 600.
Problem je u tome, što ja tu svoju skicu, crtež i sl. na Forumu vidim odrezane desne strane za cca. 3 cm.
I tvoja poslana kolorirana skica mi je odrezana. Zaključak : vi u stvari, vidite sliku u punom formatu, a koja se u mene prikazuje kao odrezana.
Osobno za mene nije važno. Ja imam originale.
Ako sam u pravu, možemo počet delat.
Hvala na trudu, Dida.

Test : Da li vidite desni kraj fotke, vrh bompresa (kosnika ) na trabakulu ?

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kad sam postavio sliku, odrezana je po provenom jarbolu. Prove, floka i kosnika nema !

Nostromo, vidim flok u cijelosti, a i vrh kosnika. Flok ne ide do samog vrha kosnika. Pogledao sam tu sliku i u Internet Exploreru: i tamo vidim cijelu sliku. Nije problem u pregledniku, već u nečemu drugome. Nemam pojma što bi mogao biti razlog odsjecanja slike.

Bok, ljudi !

Šivanje krojki o idra spajanje fersi

[You must be registered and logged in to see this image.]

Materijal za izradu jedra - Canovaccio 800 g

[You must be registered and logged in to see this image.]

Objašnjenje uz skicu šivanja krojki:

a - krojka
b - živica
c - utkana crvena nit
d - kosi šav
e - ravni šav

Za jedro se uzima jedrenina od lana. Prodavala se u pečama od 70 m dužine, i krojkama širine 58 - 61 cm ( ferzo, fera, firsa...). Svaka je krojka tkana od osnovki, koje leže u poprečnom, i potki,koje se uvijaju oko osnovki u uzdužnom smjeru. U uzdužnom smjeru rastezanje je 3 - 4 %.
  Po cijeloj dužini platna, s obije strane krojki, izrađena je i utkana 2 cm široka živica. Ona je duplo dijagonalno poprečno tkana i ne može se raščupati u niti. Unutarnju rub živice je označen jednom utkanom crvenom niti, koja služi jedraru kao vodilica pri šivanju.
  Jedra se šiju ručno, trokutnom iglom s dvostruko provučenim navoštenim bijelim jedrencem.
  Krojke se međusobno spajaju s tri šava: dva kosa šava šiju se po rubovima živice, a trećim, ravnim šavom, šije se po sredini.

Dobar dan svima,
 
forum se polako popunjava. Evo jedno moje pitanje upučeno svima, ali unutar Noštromovog posta, jer je sa Didom lijepo opisivao i ovu temu:
 
Dali postoji literatura, odnosno kako doći do prikaza našeg načina vezivanja užeta oko radanči, bocela, spoju bocela sa križem, jarbolom , kosnikom, koloturom itd. Spominje se strana literatura, a na našem Jadranu su se iskristalizirali dobri i iskušani načini sigurnog spoja.
 
Na primjer, ima više načina započinjanja i završavanja priveza uzice za opletanje (omatanje, ligadure) omči, unutarnjom zamkom koja se zateže, izvana na više načina.
 
Također su zanimljivi i nazivi tih spojeva.
 
Ono što sam viđao na starim brodicama bilo je slično, ali ne i isto (što je razumljivo od otoka do otoka..). Bilo bi lijepo upoznati se sa time. Ne znam dali se u nautičkim školama nalaze neki standardi za omče i opletke?
 
Ja sam za potrebe galijuna počeo pripremati nešto prilagođeno za maketu, ali to nema veze sa realnim vezivanjem, jer većina to nebi mogla izvesti u ovom mjerilu. Kad bi se radio  brod našeg podneblja (kao Didin leut), to bi trebalo napraviti kako valja.
 
Pozz Damir

Bok, Damire !

Kad bude vremena, obradit ću ponovo temu konopa. Općenito, u cijelom pomorskom svijetu, svakai konop , uzica i oplet veže se na isti, i stoljećima dobro provjeren način. Vrzin, muški, ili bilo koji grop, veže se na isti način od Porera do Boke, od Australije do Japana....
Jasno, nazivi su drugačiji, ovisno o jeziku kojim govorimo.
Ajde, zamoli Didu, neka otvori novi post pod imenom - brodska užad, ili nešto tome slično, da ne spamamo Latinsko, a kasnije i druga jedra.

Pustimo, za sada konope, i ajmo dalje.
Jedro bi trbalo pričvrstiti na lantinu. Kod nas na Jadranu,bila su zastupljena tri načina vezivanja. Ovo. što danas viđamo po raznim Barkarolama, Fjumankama, nema puno dodirnih točaka s ispravnim načinom vezivanja. Dobro je za bordižat po portu, eventualno od punte do punte, pri laganom maestralu.
Za prođirat od Piškere do Kurbe Vele, treba nešto drugo.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Tomislav Viljetić je napisao/la:Bok, Damire !

Kad bude vremena, obradit ću ponovo temu konopa. Općenito, u cijelom pomorskom svijetu, svakai konop , uzica i oplet veže se na isti, i stoljećima dobro provjeren način. Vrzin, muški, ili bilo koji grop, veže se na isti način od Porera do Boke, od Australije do Japana....
Jasno, nazivi su drugačiji, ovisno o jeziku kojim govorimo.
Ajde, zamoli Didu, neka otvori novi post pod imenom - brodska užad, ili nešto tome slično, da ne spamamo Latinsko, a kasnije i druga jedra.

Nostromo, forum za užad otvoren!  (Nakon tvoje napomene da će nam trebati) Mogli bismo prekopirati tvoje ranije poruke iz "Škole gropova", ako misliš da bi to bilo prikladno.

Imaš prav, Dida!
Forum za užad i čvorove je otvoren u "Metodama rada".
Škola gropova bi trebala krenuti iz početka, od poluvoja, voja, dvovoja, pa preko gropi obradit upletke. Brojim cca 62 kom. za svaki najmanje tri slike/skice, uz tekst objašnjenja, ukupno 186 postova.
 To bi bio minimum, da ljudi nešto nauče. Osim toga, sve se to nalazi na Google-u. Treba samo iz tog mora izvuči ono što se koristi za opremu pojedinog broda.
  Od izvanredne pomoći, početnicima je obrada nekih brodskih gropi na Netu. Pogledaj [You must be registered and logged in to see this link.]
 Ako misliš, da bi objava prijašnje "Škole" pomoglo, slobodno prekopiraj i objavi na Forumu.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Gornja fotka prikazuje završen grop pašnjak. Engez ga zove bowline knot. Barba Mikula ga ne razumi, ali oba delaju isti grop.

Klasičan spoj jedra i lantine. Spoj je izveden tzv. čipkarskim uzlom, a popularni naziv je " po ribarski "
  Spoj, koji je opisan na prvoj skici, nije pouzdan, i nije se nikada upotrebljavao na latinskom jedru. Razlog je u tome, ukoliko na bilo kojem mjestu pukne pašarin (to se često događa ) vase idro se strombulja va more, a barka gre na kraj.
  O Sv.Luki (18.listopad), mali su brodi dežarmavali jarbole i lantine. Jedra bi se dobro isprala u slatkoj vodi, osušila u hladu, smotala i pohranila u sakove.
Jarboli i lantine sele u konobe, a ukoliko u mjestu je postojao kampanel, lantine bi se vješale u njemu " a piko", da se do proljeća ne iskrive.
  Veći brodi, leuti i vele gajete (gajetuni), armavali bi lantine s jedrima manje površine tzv. borda picola, od canovacco materijala, mješavina pamučnih i lanenih niti, ali veće gustoće tkanja.Težina je iznosila i do 1200 gr po kvadratnom metru platna.
  Od Sv. Luke u po brodu je bilo dozvoljeno nosit postole. Do tada, vojska bi bila bosa. Prije ulaska u brod, skinuli bi postole, vezali špigete zajedno, i bacili u santinu.

Skica : spoja jedra i lantine po ribarski

[You must be registered and logged in to see this image.]

Donja skica prikazuje, kod nas, najzastupljeniji način spajanja lantine s latinskim jedrom. Negdije se upotrebljava naziv " Na grope ",no češće " Po dalmatinski "

[You must be registered and logged in to see this image.]

Nostromo, crteži su izvrsni: jasni, lijepi i s umjetničkim štihom. Već su kod mene u arhivi.

Hvala Dida, na pohvalama.

No, gremo daje, vlakom prema jugu.

Kraljevski spoj latinskog jedra s lantinom, po sigurnosti najbolji, bio je omiljen kod ribara s vanjske strane otoka Mljeta i Lastova, a nađe se još i danas ( jučer ), po Elafitima, pa do Boke. Sigurnost spoja je u tom, južnom dijelu Jadrana, bitna radi otvorenog mora, i vrlo naglih izmjena smjerova i jačine vjetra. Npr. ako s Lasova ideš bacit parangale za landovinu, jedriš popodne s laganom maestralom, 10 milja južno je brak, tamo te uhiti bonaca. Taman za u miru hitnut kavicale. U ranu zoru, pokupiš ono ča ima, i ako ima, okreneš put doma, a ono u pet minuti huka i buka o tramontane, force pet, pa i šest. I to u proveni kvartir, da te boje smoči. Ako pukne pašarin, i strombolja ti idro, moreš komotno za četire ur va Bariju kupit traperice.

Skica spoja latinskog jedra s lantinom " Levantina "

[You must be registered and logged in to see this image.]

Samo ime nam govori odakle je taj način vezivanja došao. Znamo imena vjetrova na Jadranu, i smjerove odakle pušu. Zaključak : Primjeren spoj za otvoreno more.

Prvi krat latinskog jedra

[You must be registered and logged in to see this image.]

Tomislav Viljetić je napisao/la:Donja skica prikazuje, kod nas, najzastupljeniji način spajanja lantine s latinskim jedrom. Negdije se upotrebljava naziv " Na grope ",no češće " Po dalmatinski "

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kolika je, otprilike, debljina konopa za matafion?

Matafijoni za površinu jedra tvog leuta trebali bi biti debljine 7 ili 9 mm ( 0,44mm ili 0,56 mm ).
 Matafijoni se izrađuju od tanko , mekano pletene uzice koja se naziva mrlin, Ukoliko je tvrdo pletena, poonaša se kao šušta (feder). Mrlin je sukan u tri struka. Niti su usukane na desno, a strukovi su uvijeni u lijevo. Upotrebljava se za podveze, kratice i kratke na jedrima. Debljima se osiguravaju predmeti po palubi; vesla, osti, vojevi složenih konopa i sl., da ih kolap ne ponese va more.
  Promjera je od 2,5 do 100mm. Prodaje se u svežnjevima od 75 m dužine.
  U današnje vrijeme, u istu svrhu, upotrebljava se najlon ili poluprop zastavna uzica istih promjera.

Note. Nisam zaključio kome je pitanje bilo upućeno !

Donja slika prikazuje dobro odrađene kratice - maketa.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Fotka , na kojoj se vide matafijuni - marafijuni, odavno je poslana i leži u tvom arhivu.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Nostromo, hvala na informacijama. Naravno, pitanje je bilo za tebe. Sliku s racekom imam, čuvam ju i povremeno gledam.

Ljudi, mislio sam da je vezivanje sartija najdosadniji dio posla. A onda sam uzeo raditi jedra (7 kom) za City of Ragusa - s vađenjem i provlačenjem niti (dupli šav krojki). Kad su jedra bila gotova, shvatio sam da su jedra previše tamna (ali, tko bi poželio jedra boje oblaka od šiloka na sred Atlantika?).
Rezultat: radim sve novo, ali na materijalu koji je obojan samo crnim indijskim čajem. Polako i bez nervoze
Pozdrav, Andro2

Gosparu Andro, mani se indijskih i zelenih čajeva. To prepusti maketarima početnicima. Vjerovatno znaš,sa su mriže, lanena jedra, a i pamučna, u našim krajevima bila impregnirana korom bora. Sastruži koru i kuhaj. Provlačenje niti koje imitiraju spojeve krojki su djelo parona Dide. Ne preporučam. Mukotrpan Sizifov posal koji ne odgovara mjerilu. Pokušaj šivanjem - rukom. Prije toga krojke zalijepi bijelim ljepilom.
Mikro zakrivljene igle za facijalnu kirurgiju su dobrodošle. Konac op šavu nikada nije bio crn, već siv, impregniran voskom, Crno, paklinjeni konac je samo ua prihvat obodnih lumbula i tvrdih podvezica.

Malo objašnjenje: City of Ragusa je preuređeni whaler (lifeboat sa jednog raspremljenog broda)  dug 20 ft kojim su Nikola Primorac i Edward Buckey preplovili Atlantik od Liverpoola do New Yorka 1870. godine. Primorac se je vratio u Liverpool sa T.W. Hayterom. Dakle, City of Ragusa nikad nije bio niti blizu naših obala niti je bio sličan našim jedrenjacima.
Na internetu ima jedna ili dvije slike - ilustracije iz kojih se možda može zaključiti o boji jedara i ostaloga.
Kao osnovu za nacrt i nadogradnju sam odabrao whaler slične duljine prema standardima koje je propisala Royal Navy u to vrijeme.
Kako ga radim u mjerilu 1:15 morao sam na jedra staviti dvostruki šav na krojke. Mislim da bi ljepljenjem krojki previše ukrutio jedra.
Uostalom, možda započnem i jedan City u mjerilu 1:10 (nikad se ne zna - a materijala i vremena imam).  
Pozdrav, Andro

Temeljem slika možete samo zaključiti umjetniču slobodu autora. Reference potražite u knjgama, jer je Google Danajac.
- Weather impregnation of ships sails during centuries ...

u mom postu sam samo želio napomenuti da jedra nisu bila bijela, a to ne znači da su bila crvena ili crna.
 
  City of Ragusa je plovio pod austrijskom zastavom. Osim što je bio kitolovačka preinaka šalupe u sloop s takelažom keča, poznat je po trećem članu posade.

  Gosparu Andro, ako vam nije teško, pošaljite koju fotografiju do sada urađene makete Raguse.

[You must be registered and logged in to see this image.]