malo o leutu

Vrsta brodića Sredozemnog mora. Ime je verovatno dobio od arapskog laut, italijani ga zovu
leuto ili liuto.
Dužina mu je od 7-12m. Ima ih i od 15m. Širina je približno 1/3 dužine.
Trup je oštrog oblika sa pravilno izvučenim linijama na pramcu i krmi. Podsječa na gajetu ali je
od nje veči.
Na pramcu ima ugrađeno kratko rilo, skakalo. Služi za izlazak na obalu. Za lakši ulazak s niske
obale, kao oslon za stopalo imao je na krmenoj statvi ugrađen malen komad drva nazvan stopa.
Mali leuti su zatvoreni sa palubom. Prednja paluba završava jačom sponjom, koja nadvisuje
palubu, slično počinje i krmena paluba. Između paluba su ugrađene bočne pražnice i koridori.
Otvor se može zatvoriti grotlenim poklopcima. Prednja paluba ima 2-3 otvora za silazak u
podpalublje.
Veliki leuti su posve pokriveni, na pramčanem dijelu ima srednji otvor (grotlo), u sredini veče, a
na krmenom djelu malo. Grotla su pokrivena poklopcima.
Leuti imaju 6 velikih bukovih vesala koja se oslanjaji na velike palce.
Imaju jarbol postavljen uz trastan (završetak prednje palube, sponja) i malo nagnut prema
naprijed i učvrščen priponama, na njemu se po pravilu razapinje latinsko jedro (može imati i
oglavno sa flokom ili bez njega).
Leuti imaju dobra maritimna svojstva, dobro podnose vjetar i valove.
Upotreba je za ribarenje, prevoz raznih tereta, a u novije vrijeme kako je ljudima kapnulo u glavu
da nije vrhunac pomorstva plastično čudo, preuređuju se i u čamce za razonodu.

Rebra i oplata jednog leuta, koji je u postupku restauracije. Radi Domagoj, jedan splićanin, polako ali sigurno.

[You must be registered and logged in to see this image.]

O leutu (Teodor Bernardi, dipl. ing. brodogradnje u Pomorskoj enciklopediji)

Leut je vrsta drvenog brodića Sredozemnog mora. Duljina leuta se kreće od 7 do 12 m, širina mu je, otprilike, 1/3 duljine. Prema duljini, leuti se mogu podijeliti na male (do 8,5 m) i velike (do 12 m).
Trup leuta je oštrog oblika, ima pravilno izvučene linije na pramcu i krmi. Pramčana statva je obla i nešto izvučena prema naprijed, krmena statva je ravna i malo nagnuta prema natrag. Glavnima karakteristikama podsjeća na gajetu, ali je od nje veći, čvršće građen i oštrijih podvodnih linija. Na pramcu ima, u visini palube, ugrađeno kratko rilo, nazvano skakalo; ono je u manjih leuta široko 20 do 40 cm i dugo do 1,2 m, na većim se leutima rijetko ugrađuje i obično nije veće od 50 cm. Skakalo služi za izlazak na obalu, osobito pri uzburkanom moru ili pri prelasku na morsku hrid. Pri tom je prije kao oslonac služio dosta strm kosnik, učvršćen prstenom za palubu i prislonjen uz prednju statvu; sada nestao. Za lakši ulaz s niske obale, ima na krmenoj statvi pričvršćen malen komad drva nazvan stopa.
Mali su leuti obično zatvoreni palubom na pramcu i krmi. Prednja paluba završava jačom sponjom, zvanom trastan, koja nadvisuje palubu; slično počinje i stražnja paluba. Između prednje i stražnje palube sa strana su ugrađene bočne pražnice i koridori.

Otvor između prednje i stražnje palube može se zatvoriti s dva ili tri grotlena poklopca. Prednja paluba ima dva ili tri otvora za silazak u potpalublje, te za stajanje veslača. Na krmenoj palubi, blizu statve, i često pomaknut malo u stranu, nalazi se otvor s poklopcem za kormilara i za silazak pod palubu. Na leutu je duž lijevog boka krmene palube ugrađena drvena ogradica da mreža lakše stoji na palubi. Veliki je leut posve pokriven; na pramčanom dijelu ima obično grotlo srednje veličine s dva poklopca, na sredini veće s tri poklopca, na krmi malo grotlo. Na velikom se leutu vesla stojeći na palubi.
Leuti su građeni veoma čvrsto, tako da podnose veća naprezanja. Pri gradnji trupa hrastovina se upotrebljava za kobilicu, statve, lukoće, rebrene nastavke, katkad i za platice dna. Brijest ili dud za rebra; borovina za oplatu, sponje i palubu (ova može biti i od jelovine).
Leuti su obično opremljeni sa 6 velikih bukovih vesala, koja se oslanjaju na velike palce, redovito izrađene zajedno s ležajem. Osim toga, obično imaju jarbol, postavljen uz trastan i nešto nagnut prema naprijed, te učvršćen priponama; na njemu se razapinje latinsko ili oglavno jedro s flokom ili bez njega. Međutim, u novije vrijeme, sve češće su opremljeni motorima: mali leuti do 11 kW, a veliki do 26 kW.
U velikog leuta, na palubi, između pramčanog i središnjeg grotla ugrađeno je vitlo koje služi za izvlačenje mreže, a po potrebi i za dizanje sidra. Vitlo je spojeno lančanim ili osovinskim prijenosom s pogonskim motorom. Na desnom boku usađena je mala drvena soha s dva koloturnika koji služe za lakše istezanje mreže iz mora, dok je za istezanje sidra ugrađen jedan koloturnik na lijevoj strani gornjeg dijela pramčane statve. Leuti imaju obično na prednjem kraju kobilice rupu koja služi za pričvršćenje konopa pri izvlačenju na kraj.
Leuti imaju dobra maritimna svojstva, veoma dobro podnose vjetar i valove. Upotreba leuta je opća. Najviše služi za ribarenje, ali i za prijevoz različitog tereta (pijeska i građevnog materijala, vina i sl.). Rasprostranjen je po cijeloj Dalmaciji, osobito po srednjoj i sjevernoj.