Da se još jednom predstavim

tehnički gledano, a vidimo to po dalmaciji.
krovni prozor kod nas nije sastavni dio arhitekture.
zašto?

mi smo na jugu, kod nas je sunce "više" zato smo gradili bolte.
kubus koji usjeca krov.

onda sunce može biti na jugu do sutra ali orjentacijom građevine sve smo riješili.
pogledajte rimske građevine.

ili moj stan u zg
arhitekt je gledao i pazio na svijetlo.
(radio ga je za sebe 1936e)

ja imam svjetlo i sunce u svakom dobu.
nemam klimu niti ju trebam.
ljeti samo dnevnu sobu i djevojačku, kako ju je baka zvala osine sunce. do 10 ode sunce

deda, javio mi se frend, arhitekt. ne postoji specifičan naziv, kolokvijalno svi tu izraslinu zovemo po njemačkom, bolt.
kaj mi on veli, a svi znamo, krovovi su isključivo služilli da se zašštiti kat ispod.

kasnije se kod nas na jugu pojavljuje kučica koja izviruje na krovu. na sjeveru zbog snijega, kiše, vjetrova je krovni prozor.


osobno nikada ne bih napravio rez u pokrovu, tipa krovni prozor.
Ako bi rezao potkrovlje napravio bi krovnu kučicu iliti boltu

Veber je napisao/la:deda, javio mi se frend, arhitekt. ne postoji specifičan naziv, kolokvijalno svi tu izraslinu zovemo po njemačkom, bolt.
kaj mi on veli, a svi znamo, krovovi su isključivo služilli da se zašštiti kat ispod.

kasnije se kod nas na jugu pojavljuje kučica koja izviruje na krovu. na sjeveru zbog snijega, kiše, vjetrova je krovni prozor.

osobno nikada ne bih napravio rez u pokrovu, tipa krovni prozor.
Ako bi rezao potkrovlje napravio bi krovnu kućicu iliti boltu

Imao sam jednog prijetelja koji je te stvari na krovu zvao "kukuljica". Kako je bio liječnik, posumnjao sam u ispravnost naziva, i eto, pitao sam.

Dida je napisao/la:

Veber je napisao/la:deda, javio mi se frend, arhitekt. ne postoji specifičan naziv, kolokvijalno svi tu izraslinu zovemo po njemačkom, bolt.
kaj mi on veli, a svi znamo, krovovi su isključivo služilli da se zašštiti kat ispod.

kasnije se kod nas na jugu pojavljuje kučica koja izviruje na krovu. na sjeveru zbog snijega, kiše, vjetrova je krovni prozor.

osobno nikada ne bih napravio rez u pokrovu, tipa krovni prozor.
Ako bi rezao potkrovlje napravio bi krovnu kućicu iliti boltu

Imao sam jednog prijetelja koji je te stvari na krovu zvao "kukuljica". Kako je bio liječnik, posumnjao sam u ispravnost naziva, i eto, pitao sam.

pa preveo si je po liječnički.
veli mi frend da osim kolokvijalnih izraza ne postoji specifični stručni.

krovna nadogradnja sa samostalnim krovom i i odvodom oborinskih voda vezanih na krovnu odvodnju.
u slučaju da je širina veća od 1,20m. manje širine mogu odvoditi oborinsku vodu direktno na postojeći krov.

to je zakonska definicija koju mi je poslao

OK za zakonski opis i definiciju, sve pet, ali naziv i to baš strukovni naziv je luminar i to sto posto (sto posto) sigurno.

Vezano za lokalne nazive imam konkretno dvije knjige vezane za tradicijsku arhitekturu u kojima bi ihe se dalo naći, nije do odgađanja
i lijenosti nego mi je nezgodno tek tako "kopati" za njima sada kad mi je doma prepuno ljudi, ali dati ću si truda, sada moram.

Inače u Dalmaciji su luminari bili arhitektonski element u priobalju, u zaleđu su prisutni jako rijetko. Ovdje po Kaštelima ih je mnogo
i znam pouzdano kako konzervatori-restauratori strogo paze kod rekonstrukcije objekata da ih se pravilno izvodi.

Jedna od dvije navedene knjige je od prijateljice koja radi baš na konzervatorskom zavodu.

Eto.

Zdravi i veselio bili.

sve pet. ali nomenklatura sjevera i juga nije ista.
luminar bi mogao biti svjetlarnik.

što ja imam u zgradi pa je stubište stalno osvjetljeno.

mi na sjeveru zovemo to bolta vi na jugu luminar. nema zagorca koji ne zna kaj je bolta.

btw,

nismo tu da bi se svadili već razmjenjujemo mišljenja.

svadit ćemo se uz ćevape

a kaj se tiče ćevapa. ja nudim prijevoz do....
a on ćevape.

ako mislite bljuvat u autu,
maznut ću kčeri auto

Veber je napisao/la:tehnički gledano, a vidimo to po dalmaciji.
krovni prozor kod nas nije sastavni dio arhitekture.
zašto?
mi smo na jugu, kod nas je sunce "više" zato smo gradili bolte.
kubus koji usjeca krov.
onda sunce može biti na jugu do sutra ali orjentacijom građevine sve smo riješili.
pogledajte rimske građevine.
ili moj stan u zg
arhitekt je gledao i pazio na svijetlo.
(radio ga je za sebe 1936e)
ja imam svjetlo i sunce u svakom dobu.
nemam klimu niti ju trebam.
ljeti samo dnevnu sobu i djevojačku, kako ju je baka zvala osine sunce. do 10 ode sunce

===========================================================
Potpuno ste u pravu!
Do pre nekoliko decenija, niko u mom kraju (Beograd) nije stanovao na tavanu (prostor ispod krova a iznad zadnjeg kata)... Bilo ponekad - teška sirotinja u centru grada, predratne građevine. Oni nisu pravili ni "bolte" ni krovne prozore (nema para za to a i bilo zabranjeno), samo stari tavanski otvori, staklo ponekad ugrađeno...
Tradicionalna građevina nije to koristila ni u gradu ni na selu.
Mada sam se uvek interesovao za arhitekturu i građevinarstvo, nisam nikad čuo za stručni naziv "bolte"... Narod i dunđeri (priučeni građevinari) zovu ih "bađa", ili može bit "badža"... Ja sam hteo da je napravim na tavanu naše male kuće u Zemunu, potkrovlje na starom delu zgrade. Na novom delu su dunđeri ugradili krovne prozore - lakše im bilo. Jedan davno propao...
Moja ideja je bila da umesto brozora na "bolti" ugradim kupatilna vrata, uska sa staklom, između rogova krova. Malo bi bila uvučena, tako da bi se imao mali "balkon" između vrata i donjeg dela krova... Taman za cveće ili da se stane, uživa na svežem vazduhu i puši! Bilo bi i više svetlosti unutra s manje direktong sunca... Ali, život ode drugim putem i dalje...
Da li su predrati i posleratni (dve decenije, najviše) arhitekte bili bolji ili su više marili za stanare, ili su imali više stručne kriterijume? (da, mnogi su posle i stanovali u tim zgradama)... Te zgrade su često imale po jednu garažu pored ulaza... Zatim stepenište sa svetlarnikom... onda liftove, ako ne putničke (manje zgrade), onda dvorišne teretne (za ugalj i drva, manji stvari)... Imali su po dva ulaza u stan, a često i posebno stepenište - sve prema načinu života i običajima tog vremena. Čak i manii stanovi (naš dvosobni, od 1950 do 1960), gledali i na ulicu i na dvorište (sever-jug orijentacija, zapad-istok, pa biraj sobu), kupatilo i kuhinja imali prozor i vrata na lođu, mala ostava koju smo pretvorili u "devojačku sobu", s prozorom, velika kuhinja i veliko kupatilo... Od 1960, veliki troiposobni stan, sličnih kvaliteta. Prava devojačka soba, kod ulaza, sa svojim kupatilom (malim)... Krajem šezdesetih, polako nestaju "devojke" (kućne pomoćnice - našle bolji posao, otišle u škole, poudavale se?) - mada su ih do tada imale mnoge porodice, čak i veoma skromne (jedna plata, dvoje-troje dece)... Moj brat tinejđer tada, odmah se uselio u to sobicu...

Eh, mnogo decenija pa i mnogo uspomena, a koje danas niko ne mari da sluša. Ovde u Forumu - napišem ponekad ponešto - pa kako bude, ko čita - nek' čita, ko neće - nek' ne mora. Nije žal za mladost, nije bilo sve baš dobro i lepo, možda samo nostalgija?
Malo nam fali "Konoba pod dvije murve" - jugo se smirio, pa da je otvorimo opet? Maestral lep duva!

Pozdrav iz Berna, mahom kišovitog!
P.S.: ovde u Bernu, sve starije zgrade imaju stambena potkrovlja -sa "boltama"! Imaju obično lođu ili balkon ispred. Videli smo samo jedan useljeni polu-suteren! Tu su obično podrumske prostorije sa kolektivnim perionicama! Imaju ih čak i novogradnje... Ne verujem da je "ruski" ili "komunistički" uticaj?

ne sudjelujem u ovako malom forumu, a da nisam aktivan član.

ne zastupam zelenu agendu niti mislim da je to korisno

auto mi guta 20/100 gliser kada izajmim je 100/h

moramo čuvat planet zbog unuka.

i kada pogledam svoj stan u zg, nema šanse da će klima biti instalirana. tih par dana preživimo. kod nas počne sezona grijanja u novembru, a završi u februaru

moto, ja sam kao i ova balavurdija. prvo komentiram pa onda pročitam.

da razjasnimo pa kasnije nema polemike.

stan je malo veći

brat i ja u reali koristimo samo dio stana.
najgora stavka je parking, ne cijenom već nemaš gdje ostaviti vozilo.

imam terasu i dva balkona.


i na kraju svega, zaključiš, ono što djecu podučavam odavno- da novac nema vrijednost dok ga nisi potrošio.

i to ti je to. stan u centru zg je kao u senju, ako je iza vratiju barem mačka.

Veber je napisao/la:btw,

nismo tu da bi se svadili već razmjenjujemo mišljenja.

svadit ćemo se uz ćevape

@Veber
Ma nikakva svađa ni u primisli, ispričavam se ako sam tonom i nastupom dao ikakvog povoda iti pomisliti kako bi se radilo o tome.

@Veber & @Dida
U arhitektonskoj, građevinarskoj, povjesničarsko umjetničkoj te restauratorsko konzervatorskoj struci status kultne knjige i skoro pa
svojevrsnog svetog pisma na temu tradicionalne kamene arhitekture ima knjiga "Pouke baštine" iz 2007. Glavni autor je
dr. sc. Joško Belamarić uz nekolicinu drugih mahom vrsnih što autora što suradnika. Strukovni naziv u navedenoj knjizi "Pouke baštine"
je luminar.

Marijeta (Meta) Babin, diplomirana arheologinja, a po zanimanju konzervatorica 2014. godine izdala je opsegom malu knjižicu, ali jako kvalitetnu.
Naslov knjižice je "Očuvanje i održavanje kaštelanske tradicijske arhitekture" i iako cilja tematski na  Kaštela knjižica je primjenjiva na cijelo naše priobalje.
Meta koristi naziv luminar.

Kolokvijalno je među stanovništvom na priobalju u uporabi i naziv solar, no još moram razjasniti gdje sve, kojeg je korijena, i koliko je što nije
isključeno krivo korišten naziv za ovaj oblik krovnog prozora.

Od stranih naziva tu su na francuskom "lucarne" i na engleskom "lucarne" i "dormer". Na njemačkom koji je inače jedan od najpreciznijih jezika
na svijetu pronašao sam pojam "Dachfenster", no ne govorim jezik,  a i nekakav dojam mi je kako se radi o općenitom nazivu za krovni prozor, znači širem pojmu.

@moto-klasika

Ništa od neke nove "Konobe poli dvi murve" i to sa stvarno dobrim razlogom, ustalom znaš sve o tome puno bolje od mene.

Veber je malo zaspamao čak i svoju vlastitu temu, no za sada što se mene tiče - prolaz.
Sve je u dobroj namjeri, a i lijepo što za potrebe svojeg kreativnog literarnog izražavanja
koristi jedno te isto mjesto i to više manje prikladno, pa nek do daljnjega bude tako.
Najmanji problem mi je aktivirati svoje administratorske supermoći :-D Šala, al' po
eventualnoj potrebi i sasvim zaozbiljno.

Zdravi i veseli bili,
Jure

tuan_jim je napisao/la:

Veber je napisao/la:btw,

nismo tu da bi se svadili već razmjenjujemo mišljenja.

svadit ćemo se uz ćevape

@Veber
Ma nikakva svađa ni u primisli, ispričavam se ako sam tonom i nastupom dao ikakvog povoda iti pomisliti kako bi se radilo o tome.

@Veber & @Dida
U arhitektonskoj, građevinarskoj, povjesničarsko umjetničkoj te restauratorsko konzervatorskoj struci status kultne knjige i skoro pa
svojevrsnog svetog pisma na temu tradicionalne kamene arhitekture ima knjiga "Pouke baštine" iz 2007. Glavni autor je
dr. sc. Joško Belamarić uz nekolicinu drugih mahom vrsnih što autora što suradnika. Strukovni naziv u navedenoj knjizi "Pouke baštine"
je luminar.

Marijeta (Meta) Babin, diplomirana arheologinja, a po zanimanju konzervatorica 2014. godine izdala je opsegom malu knjižicu, ali jako kvalitetnu.
Naslov knjižice je "Očuvanje i održavanje kaštelanske tradicijske arhitekture" i iako cilja tematski na  Kaštela knjižica je primjenjiva na cijelo naše priobalje.
Meta koristi naziv luminar.

Kolokvijalno je među stanovništvom na priobalju u uporabi i naziv solar, no još moram razjasniti gdje sve, kojeg je korijena, i koliko je što nije
isključeno krivo korišten naziv za ovaj oblik krovnog prozora.

Od stranih naziva tu su na francuskom "lucarne" i na engleskom "lucarne" i "dormer". Na njemačkom koji je inače jedan od najpreciznijih jezika
na svijetu pronašao sam pojam "Dachfenster", no ne govorim jezik,  a i nekakav dojam mi je kako se radi o općenitom nazivu za krovni prozor, znači širem pojmu.

@moto-klasika

Ništa od neke nove "Konobe poli dvi murve" i to sa stvarno dobrim razlogom, ustalom znaš sve o tome puno bolje od mene.

Veber je malo zaspamao čak i svoju vlastitu temu, no za sada što se mene tiče - prolaz.
Sve je u dobroj namjeri, a i lijepo što za potrebe svojeg kreativnog literarnog izražavanja
koristi jedno te isto mjesto i to više manje prikladno, pa nek do daljnjega bude tako.
Najmanji problem mi je aktivirati svoje administratorske supermoći :-D Šala, al' po
eventualnoj potrebi i sasvim zaozbiljno.

Zdravi i veseli bili,
Jure

ja sam stari forumaš
spamam isključivo svoje teme

@moto-klasika

Ma meni se na svojevrsnom lageru stalno kupe materijali, no ne bi valjalo da objavljujem sam sebi i sa sobom se dopisujem.

Čak tehnički gledano tu sam formalno admin, a već sada, a kamoli uložim li više truda (što samo po sebi nije veliki problem),
pretvaram se u nešto slično uredniku na kakvom portalu.

Hvala za svu dobru (pače odličnu....) volju, suradnju, doprionse i općenito pažnju.

Budi u toku, evo direktan povod i poticaj neka plasiram što odgovarajućih materijala. Valjda će naići na kvalitetnu recepciju.

Zdrav bio Zorane, živio

Jure

krenuo sam u raster. napravit ću template de se kasnije ne kilavim.
dok iscrtama kamen, ostarit ću.
a još fotkama gore kolega me tek zafrknul. sada idem detaljirati kamenje.

Ima li tko fotografiju luminara?

Dida je napisao/la:Ima li tko fotografiju luminara?

na terenu sam, ne predalekom, ali nemam signala nego rano ujutru pred polazak i navečer kad se vratim doma

ovaj vikend ću pustiti seriju kaštelanskih, izvana doduše... ...mislim kako će se naći
i onih u rekonstrukciji, pa nek se vidi i "anatomija"