Bragoc, M 1 : 30

Budući da su rebra ispiljena, slijedi ljepljenje na kobilicu pomoću šablone. Iza toga slijedi oplata. E, tu bi se mogao pojaviti problem uvijanja rebara i kobilice prilikom ljepljenja letvica oplate, pošto nema nikakvog uzdužnog ukručenja. Može li savjet kako to riješiti? Postaviti ću slike osnovnog "navoza" u škveru.

Postavljanje rebara sam riješio ovako:



To je tek jedan od načina kako postaviti rebra na njihova mjesta.

A ovako sam pripremio kostur za postavljanje platica:



Malo si "progruntaj" i za sebe odaberi metodu koja će ti najbolje odgovarati.

Ova prva slika mi je dala ideju kako ukrutiti rebra. Razlika će biti u tome, da, pošto su rebra puna, šablona će ih obuhvatiti izvana i ujedno ih centrirati kod lijepljenja na kobilicu.

Bok, Stari !
Dida ti daje doibar savijet, ali bi ja ipak odabrao način koji prikazuje druga fotografija.
  Problem je u tome što bragoci nisu imali kobilicu, već su uzdužnu čvrstoću nosile široke, debele daske ( madiri ) dna, koje je bilo zakrivljeno, a ne ravno.
 Kod klasične, drvene gradnje, kobilica se polaže na ravnu drvenu gredu, a kod bragoca u zakrivljenu koljevku ( cradle ). Na njih se polaže pramčana statva, a po krmi drveni cokovi, a po rebrima promezal, pa dva reda vrzina, i kontracenta. Tek nakon toga se postavlja oplata, jer je u gore opisanom postupku, konstrukcija dovoljno učvršćena da prihvati centu i madire.
  Gradnja bragoca pripada u jednu od najzahtjevnijih katagorija drvene brodogradnje.

Dopada mi se ovaj Nostromov prijedlog, trebao bi njega usvojiti.

Dida je napisao/la:Dopada mi se ovaj Nostromov prijedlog, trebao bi njega usvojiti.

Sve je OK, samo kada bih ja razumio "što je pisac htjeo reći". Nažalost Google prevoditelj nije od koristi. . A i šablonu sam skoro završio, pa idem linijom manjeg otpora, pa ako ne budem zadovoljan, valjda će dotada i "Google" nešto prevesti

Ovo što su ti pokazali Dida i Noštromo ti je pravo maketarstvo,prva liga.Naš bragoc je za maketare amatere,druga liga.Moramo učiti od njih,zadovoljstvo  na kraju je isto.A slažem se s tobom trebali bi nekad prevesti s hrvatskog na hrvatski.
Idemo dalje.Osim predviđenih blokova prema nacrtu umetnuo blokove od sambe između rebra 12-13 na krmi te između 1-2 i 2-3 na pramcu.Najprije je izrađena dorazmena platica,izrađena prema šabloni ,na mokro, kao i ostala oplata.Materijal:bukva.Prednja i zadnja statva međusobno povezane sa skidljivim ukrepljenjem.Prednju statvu od kvalitetne šper ploče ,malo veće ,pravi oblik nakon završetka postavljanja oplate.
Da,izgleda da ću ipak morati nešto skicirat, da bude jasnije.

Madir - platica u liniji oplate ili palube.
Krmeni cokovi - drvene četvrtaste ukrepe, kad brod nema krmenu statvu.
Promezal - pasmo
Vrzina - bočni priboj
Kontracenta - protubedrenica
Centa - bedrenica završnog voja

Nonić je napisao/la:Ovo što su ti pokazali Dida i Noštromo ti je pravo maketarstvo,prva liga.Naš bragoc je za maketare amatere,druga liga.Moramo učiti od njih,zadovoljstvo  na kraju je isto.A slažem se s tobom trebali bi nekad prevesti s hrvatskog na hrvatski.
Idemo dalje.Osim predviđenih blokova prema nacrtu umetnuo blokove od balse između rebra 12-13 na krmi te između 1-2 i 2-3 na pramcu.Najprije je izrađena dorazmena platica,izrađena prema šabloni ,na mokro, kao i ostala oplata.Materijal:bukva.Prednja i zadnja statva međusobno povezane sa skidljivim ukrepljenjem.Prednju statvu od kvalitetne šper ploče ,malo veće ,pravi oblik nakon završetka postavljanja oplate.
Da,izgleda da ću ipak morati nešto skicirat, da bude jasnije.

Hvala na savjetima. Dobar dio ću i ja upotrijebiti, prvenstveno dodavanje blokova.

Tomislav Viljetić je napisao/la:

Tomo, takvog te volim
Slika prikazuje visoko profesionalni način rada, meni ipak nedostižan.

Stari, evo i timuna. Visok je skoro tri metri.

Počelo je, počelo. Sa šablonom za centriranje i ljepljenje rebara.

Ma, super! Dopada mi se tvoj 'navoz': jednostavan, a radi ono što očekuješ od njega. Koliko je maketa dugačka?

Nonić je napisao/la:
Idemo dalje.Osim predviđenih blokova prema nacrtu umetnuo blokove od sambe između rebra 12-13 na krmi te između 1-2 i 2-3 na pramcu..

Blokovi nisu od balse,koja mi je premekana,već od sambe,koja se također lako obrađuje,a čavlićie i vijke, u slučaju potrebe bolje"drži".

Molim jedno ,ako može,jedno objašnjenje.Da li dorazmena platica-centa E se nastavlja u frižetu H odnosno na koji je način ista savijena kod prikazanog bragoca?

Dida je napisao/la:Ma, super! Dopada mi se tvoj 'navoz': jednostavan, a radi ono što očekuješ od njega. Koliko je maketa dugačka?

Išao sam za tim da "navoz" bude što jednostavniji i prilagodljivi i za druge makete. Maketa je dugačka 360mm prema Nonićevom nacrtu.

Nonić je napisao/la:

Nonić je napisao/la:
Idemo dalje.Osim predviđenih blokova prema nacrtu umetnuo blokove od sambe između rebra 12-13 na krmi te između 1-2 i 2-3 na pramcu..

Blokovi nisu od balse,koja mi je premekana,već od sambe,koja se također lako obrađuje,a čavlićie i vijke, u slučaju potrebe bolje"drži".

Sada su na redu blokovi. Da li je dobro raditi ih od paulow.... ili tako nekako? Isto je mekše drvo i lako se obrađuje i ostalo mi je od predhodne makete.

Čuo o njemu ali neznam kakav je u toj primjeni iako sam koristio više vrsta,ne znam naziv ali neke se i lakše obrađuju nego samba koju je lalo nabaviti u prdavaonicama drva.Za manje dijelove i letvice često sam koristio sličan materijal iz dijelova starijih namještaja,karniša i slično.

Nonić je napisao/la:Molim jedno ,ako može,jedno objašnjenje.Da li dorazmena platica-centa E se nastavlja u frižetu H odnosno na koji je način ista savijena kod prikazanog bragoca?

Nastavlja se. Platice frižete , koje su bile deblje od madira oplate, savijale su se (kargivale) poviše ognja, a frižeta je bila omotana vrićama, koje su se stalno polivale morem. Linija savijanja se kontrolala drvenim šablonom.Kad je sve pasalo, pribivala bi se brokvama o rebra, štili i krmene coke.



Na gornjoj slici, vrlo dobre makete,koja je rađena po originalnim nacrtima, vidi se, da je kolega, radi pojednostavljenja, tri reda frižeta, zamijenio jednom. To je u praksi neizvedivo.

Znači li to Nostromo da bragoc nema linice u klasičnom smislu kao što imaju  trabakul,bracera,...,već da dorazmenu platica-centa-frižeta  vrši i funkciju i  linice,vjerovatno su niže ali u svakom slučaju je jedan od osnovnih elemenata u čvrstoći trupa.Da li biš i ti preporučio da se oblaganje makete počinje sa tim elementom.
Priloži,ako imaš pri ruci,još koju karakterističnu sliku koja bi nam pomogla da imamo bolji uvid u konstrukciji bragoca.

Dobro si zaključio.Nema linice koja bi bila izvedena u klasičnom smislu. Uzdužnu čvrstoću preuzeli su s nutarnje strane paraskozuli i kontramadiri, uz napomenu, da je bragoc imao podnice - pajole pribivene uz rebrenice, sa dvi velike buže u njima, po provi ikrmi od glavnog rebra, a koje su služile za paljanje mora.Na tom je dijelu u bragoca najniža točka, jer mu je dno prelučno. Štive, santine, bile su do vrha pajolane, da sitna ribe ne bi padala po korbama.Pajoli dna su bili sitno izbužani, da bi more koje gre s ribom otiče po dnu do mjesta gdi se palja.
Interesantno je spomenuti, da je bragoc bio kalafatan na dvi ruke izvanka, i jednom rukom iznutra.
  Dakle, kao zaključak, visina mrtve bande (cente, frižete), ovisila je o tipu mreže koju je bragoc vuka,( a vukli su i u paru), treso na vitar. To je bila vuča pod derivom.Za mrižu koču, mrtva banda je bila po krmi niža, a za tartanu, kako vidiš na slikama.



Na skici nisu prikazani paraskozuli i verzine. Ispod fudre gre kontrafort, a ispod njega šotokontrafort.



Gornja slika prikazuje kako je bragoc vuka koču -" treso na vitar, pod derivu ".

Za što je služila korza?

Korzu možeš gledati i kao uzdužni palubni nosač, pa je to element uzdužne čvrstoće.

Dida je napisao/la:Korzu možeš gledati i kao uzdužni palubni nosač, pa je to element uzdužne čvrstoće.

Bravo, Dida ! Na rvackom se za korzu još veli : kursija, sridica oli škafa. Kod mnji brodi je samo jedan, centralni, široki i deblji madir o kuverte, a kod većih brodi (trabakul ) more ih bit tri, četiri u filu. Bitan je element uzdužne čverstoće drvenog broda.



Na fotki modela trabakula se može vidjeti sridica od nekoliko fili.