Jos jednom pitanje o gajetama

Hvala Zorane,
Inace ja sam Marin (Mar u nicku),. Jos jednom sam pregledao fajlove i nema nista o "copy-right". Cak ni watermark o zastiti autorskih prava. I slazem se sa vama...bolje je sacekati iskusnije forumase....
Nadam se da ste nasli materijale.....za moj laicki ukus su veoma kvalitetni i informativni.
LP

;    A nadimak mi je ..... Duje...  Zbog kosarkasa Dujeta Krstulovica iz Jugoplastike (igrom sam podsjecao na njega). U naselju gdje sam proveo mladost i malo pozniju zrelost razmisljaju tko je Marin, a Dujeta svi znaju .
Kakvih li slucajnosti....
Ima kod mene jos lijepih slucajnosti vezanih za Dalmaciju i more....
LP

.

I ovo je dobro znati:
1. Hrvatsko pomorsko nazivlje - Sveuciliste u Rijeci, Pomorski Fakultet. Veoma dobar i koristan materijal. Daju se nazivlja brodskih komponenata (sa karakteristicnim zargonima. Mi "moderniji" bi rekli - Local Slang. Meni su ti nazivi veoma zivopisni i interesantni) sa referencama na engleskom jeziku.
2. BROD, KONSTRUKCIJA — BROD, DRVENI. Ovo je scratch od nekog veceg dokumenta.
3. GEOMETRIJA BRODA. Ovo je pdf od nekog vec iskopiranog doumenta i objavljenog na web-u.
4. ANALIZA I USPOREDBA FORMI GAJETA: KORČULANKE, BETINKE I LOVRANKE - prof. Roko MARKOVINA, FESB, R. Boškovića 32, 21000 Split, Sveučilište u Splitu.
Ostalo su tehnicki pravilnici.
LP

moto-klasika je napisao/la:Zdravo, Dida!
...
Koliko znam, Ti si završio elektronsko izdanje svoje knjige (praksa je da smo svi u Forumu na TI?), ali je nisi pustio u prodaju? Da li si se ipak predomislio?
Vjerujem da bi bila od velike pomoći svim maketarima a posebno početnicima, bilo koji model da uzmu za uzor. Mislim, sav si posao već završio, potrošio mnogo energije i vrijemena, vjerovatno i novca, pa da nešto od toga vratiš na svoju dobit a i mi na svoju korist i radost!

Pozdrav i poštovanje,
Zoran

Jesam, završio sam ju, ali nije bilo interesa, tek dva-tri maketara. Pa sam onda rekao: ma k vragu i knjiga! Cijenu sam bio postavio kao tri kutije jeftinih cigareta. Izgleda da je i to bilo skupo. Tu se pojavio i problem obračuna poreza, a u Poreskoj upravi su rekli da bih trebao osnovati poduzeće (obrt) i tako se uključiti među uzorne građane koji plaćaju porez. Za dvije knjige godišnje otvoriti obrt?!?! Ma, daaaj! I odustao od distribucije knjige.

Je, običaj je da se na forumu oslovljavamo sa "ti".

BozaDevil je napisao/la:Dida, kakve su šanse da zamoliš za nacrte ?

1. Marin Šale  -  Žrnovska banja
2. Igor Čulić   -  Lumbarda
3. Čedomir Burtina   - Betina

Spisak brodogradilišta koja rade Gajete...

Nikakve. Meštri čuvaju nacrte svojih brodova, jer od izrade barki žive. Nacrti idu s koljena na koljeno.

MarDel je napisao/la:I produzetak prethodnog pitanja:
Tacke 3 i 4.
5. Ili danasnja tehnologija i protokoli za savijanje drvenih madira (parenje sa vrucom parom - eng. steaming) omogucava malo "lakse" savijanje madira, pa s tim se eliminira potreba za postavljanjem kosih rebara (kod prove i krme postavljanje rebara sa "V" presjekom)??
Hvala lijepa i Lijep pozdrav

Kosa rebra se koriste kod većih plovnih jedinica.

BozaDevil je napisao/la:Šta je madira ? Meni nepoznat pojam...

Evo, ima ovdje: [You must be registered and logged in to see this link.] (imenica muškog roda).

MarDel je napisao/la:...
Pa pitanja su sledeca:
1. Dali (suglasno prilozenim tlocrtom) to znaci da se rebra kod gajete numeriraju od krme ka provi (prvo krmeno rebro sa 1) ??

2. Poprecni presjek rebara: procitao sam postove g-dina Dide u kojim je opisao kako se radi presjek rebara (uzduzna ravan na ravan koja definira spoljasnost oplate brodice po uzdiznoj osi...to sam apsolvirao). U kontekstu prilozenog crteza pitanje je: dali poprecni presjeci krmenih rebara se crtaju sa pogledom ka krmi a poprecni presjeci provenih rebara se crtaju sa pogledom ka provi?? Ili postoji druga (tehnicka) konvencija za crtanje poprecnih presjeka rebara???

3. Kod prove: kod presjeka 26 (negde u razini pocetka ili kraja bokaporte) pa do provene ashte, zamjetio sam da je zakrivljenost oplate-madira velika. Dali to znaci da se tu postavljaju kosa rebra zbog bolje adaptacije drvenih madira pram zakrivljenosti gajete kod prove???
4. Kod krme: isto kao kod prove

Uzdužni pogled na brod se crta s krmom na lijevoj strani.
Rebra se počinju brojati od "0" (nula), s lijeva na desno, od krme prema pramcu.

Zdravo, Dida i hvala!
Ti nam u nekoliko riječi razjasni velike dileme!

Prvo, žao mi je za Tvoju knjigu, vjerujem da bi valjala mnogima, ali izgleda da iskusni maketari rade po svome, a znanja i iskustva imaju dovoljno, literature isto tako… Nas nekoliko novih nije dovoljno za pokretanja takvog biznisa. (kod nas, niko ne bi ni išao u poresku upravu s takvim pitanjima, samo bi napravio probleme sebi i njima, već bi primao pare i slao e-verzije kome treba)…

Za planove profesionalaca, znao sam da nema šanse, a pitanje je i koliko bismo ih znali koristiti. Ovo nešto što se ulovi tu-i-tamo, moglo bi biti dovoljno za početničke makete, uz sopstvenu maštu i konsultacije naših eksperata.

Gledao sam neke skice poprečnog presjeka brodica i razumio tvoja objašnjenja, kao i mnoga druga do sada objavljena u našem Forumu. Samo - linije predstavljaju poprečne presjeke (profile) brodice, uključujući rebra i debljinu oplate (madira)?
Na osnovu njih, maketar bi mogao projektovati rebra za svoju maketu (malo više posla), ali poprečnih presjeka (profila) nema koliko i rebara? Rebra mediju profilima, morao bi sam nacrtati, koristeći "trasiranje" ili kako se već zove (lofting?), te da bi horizontalne i ostale linije išle glatko i elegantno, hidro-dinamički dobro, a estetski lipo. (komplikovano, dugotrajno i neizvesno)

Od predstavljenih planova ovdje u našem Forumu za brodice (makete) s punim rebrima i kobilicom (šperploča), mogli be se koristiti crteži rebara kao profili (šabloni) i za linije pravih rebara (sastavljenih iz više dijelova), ali ih nema dovoljno za takvu gradnju? (kostur kao kod prave brodice)

Inače, plan mi je da naučim što više o brodicama u punoj veličini, a pa da počnem dopisnu obuku za maketara... imam radionicu u podrumu, nešto alata a može se naći i nešto materijala u opštim hobby prodavaonama. Ne znam ima li specijalizovanih, vidjeti ću...

Pozdrav i poštovanje!
Zoran

P.S.: izvinite zbog rogobatnog jezika i grešaka, nešto sam brljam po svome izlapelom znanju, a nešto mi pomaže i Forumski program za korekcije...

.

Dobro večer svima, koliko nas ima (prisutnih)!
Da se malo vratim na početak ove naše teme, koja vjerovatno interesuje mnoge ovdje prisutne amatere, a bez dovoljnog poznavanja teorije i prakse Hrvatske tradicionalne brodogradnja i izrade maketa tradicionalnih (drvenih) brodova, Jadrana i Sredozemlja...

Najlakše razlikovanje svih sličnih brodica iz ove teme, jeste pitati priznatog i poznatog stručnjaka - ako je prisutan, lično ili prijeko interneta, ako se ima mogućnosti i vrijemena. Najbolje kroz njegove radove: knjige, članke, studije, crteže, skice i planove, kao i makete ili brodice u punoj veličini. Misli se i na mnoge članove ovog našeg Foruma (niko imenovan – niko zaboravljen)

Ali, ako nemamo navedene mogućnosti, a obično nemamo kada naletjimo na interesantnu brodicu u luci, ili na škveru, ili na fotografiji, skici, crtežu ili na planu. Isto tako i za maketu...
A, kada nema podataka o brodici/maketi i njenom autoru, ili su uopšteni a često i pogrešni, pa se naveliko prepisuju i šire zabunu?

Onda, ostaje nam da što više tražimo, studiramo, učimo, poredimo, kombinujemo dedukcijom i indukcijom – samo da ne zaboravimo nešto pre nego što naučimo svašta. Ali da ne odemo stranputicom, zavedeni sopstvenim zabludama ili pogrešnim uputama. Šireći krug svoga znanja, sve više se sudaramo i sa svojim neznanjem...

Ja se sedmicama malo spremao za ovaj moj sastav, kao u školi za pismenu kontrolnu vježbu (ili za popravni ispit u avgustu)! Više meni za podsjećanje i provjeru znanja nego za nauk drugima...
Ali, možda može koristiti a neće nauditi?
--- ---
Ako odmah izdvojimo Neretljansku Lađu i Neretjansku Trupu i neke slične varijante iz dosta starog doba, vjerovatno autohtone vrste prilagođene lokalnim uslovima...
Ako izdvojimo specijalne brodice, mahom Kvarnerskog i Istarskog primorja, kao što su Batana, Batelo, Bragoc (odnosno Topo Istriano ili Topo Veneciano)…

Onda nam ostaju nama svima drage “debeljuše” - s špicom na provi i krmi (engl. “doublle-ender”), zaobljenog trupa, širine 1/3 od dužine, prave kobilice (horizontalne?), sa pravom krmenom statvom (mahom vertikalnom), te zakrivljenom provinom statvom, nagnutom naprijed (ka moru) ili nazad (ka brodskom trupu), manjim ili većim usponom (uzvoj?) razme ka krmi i provi...

Na prvi pogled, sve ove brodice su “iste”, bez obzira na veličinu, a u pogledu opšteg oblika i detalja, te linija brodskog trupa...

Ali, nije baš tako lako razlikovati ih, pogotovo ako su slične veličine.
(nastavak slijedi)

Pozdrav i poštovanje,
Zoran

Takoooo...
Većina medju amaterima odmah će izdvojiti velike brodice (brodove?) oko i iznad 15 metara dužine, kao što su Trabakul i Pelig (dosta slični), te Štilac (razlikuje se i po “kljunu” provina statva i kosnik, sličniji jedrenjacima).
Malo zabune može uneti i velika Bracera koja je slična Trabakulu? Poznat je slučaj da su u Supetru na Braču kupili za velike pare (u lošem stanju) “braceru” proizvedenu i Sloveniji, a koja je moguće bila neki manji Trabakul – obe brodice/broda imaju i “oči” na provi...
Leut može biti u obe kategorije, do 10 m i prijeko 10 m? Odlikuje ga “skakalo” na provi.

U srednjoj kategoriji izmedju 6 m i 10 m, može biti poprilična gužva i teže raspoznavanje i klasifikovanje. Manje Bracere će se možda izdvojiti po veoma zakrivljenoj liniji provine statve, povijene unazad, kao i povelikim uzvojem razme, posebno prema provi...

Najveće diskusije su oko razlika izmedju Gajete i Guca, koliko sam videom po raznim forumima. Na izgled su slični, mada je prosječan Guc malo manji i lakši od prosječne Gajete (dužine variraju kod oba modela) – ali, najvažnija je razlika u obliku brodskog trupa, koju amateri teško mogu zapaziti te razlikovati ova dva modela. Mislim da je g. Tomislav to lipo objasnio: Gajeta se penje prijeko talasa a Guc ih sječe, probija se kroz njih... Guc ima oštrije hidra-dinamične linije a Gajeta je punija i nosi više tereta?

Da i stručnjaci mogu imati različita mišljenja, primjer je Lovranski Guc koji neki označavaju kao Lovranska Gajeta…

Zatim - Gajeta Falkuša, koju je lako razlikovati od drugih varijanti Gajeta: manja je, lakša je, elegantnija je, brža je – ima falkuše, montažne ograde (mrtva banda?) na razmi. Te pogled odozgo - meni liči na veliki kanu?
--- ---
Naravno, pored opšteg izgleda, valjalo bi uzeti u obzir i iste, ili slične ili različite linije brodskog trupa. Nama amaterima, one uvijek izgledaju isto, ali ako stavim crteže uporedo, mogle bi se vidjeti bitne razlike, pored istih opštih karakteristika. Vjerujem da stručnjaci to razlikuju na prvi pogled, te lako modu odrediti model brodice, i ako nema nikakvih naznaka, kao i vrijednosti i mane bilo koje od varijanti brodskog trupa, bez obzir na male razlike.

To je najbolje analizirao i objasnio g. Roko MARKOVINA u svome naučnom eseju “Korčula’s Shipbuilding: Gajeta Korčulanka - the Best Small Wooden Ship Form at the Adriatic Sea”, detaljno poredeći Gajetu-Korčulanku, Gajetu-Betinku i Gajetu-Lovranku. Detaljnije je o tome pisao u svome naučnom radu “Analiza i uporedba formi gajeta: korčulanke, betinke i lovranke”.
Znači, i kod istog modela brodice, ima regionalnih razlika u zavisnosti od potreba tržišta, kao i “škole” konstrukcije brodica. Vjerovatno su veliki uticaj imali i generacije proto-meštara koji su vodili škverove (radionice i brodogradilišta) a koji bi se uvrijedili na danas rašireni i prihvaćeni izraz “kalafati”.

Da bismo mi amateri bili bliži istini, valjalo bi analizirati i pojedine sklopove raznih modela brodica.
O tome, ipak drugi put!
(nastavak slijedi)

Pozdrav i poštovanje,
Zoran

Kad sam već počeo zalaziti u sitne rukavce, male uvale i žala, pa opet na pučinu...
Da nastavim svoja razmišljanja? Možda mi i pomognu kod usvajanja materije, zatim boljem razumijevanju voljenih brodica, te odabiru uzora za maketu i na kraju kod njene izrade.
--- ---
Nešto je bilo najvidljivije s daljine a razumljivo i s blizine - jedra i sva oprema oko njih!
Dok nisam video mnoštvo fotografija s modernih regata za tradicionalne hrvatske drvene brodove, nisam ni znao da se njima opet jedri kao u stara vrijemena. Čini mi se da nisam u životu video ni jednu klasičnu drvenu brodicu, tokom nekoliko decenija ljetovanja na Moru (desna, istočna obala Jadrana) - kako koristi jedra. Uglavnom su koristile motor, a za manevrisanje i kraće plovidbe, te laki ribolov – vesla! Čak i mnogi jedrenjaci uredjeni za turiste – imaju jedra i opremu kao ukras – a prečku (boom?) koriste za tendu radi hlada.
Zato - možemo li jedra i opremu koristiti za određivanje modela brodice?
Teško: neki različiti modeli imaju ista jedra a neki isti modeli imaju različita jedra. To se mijenjalo tokom vrijemena a i u zavisnosti od regionalnih uslova pa i potreba vlasnika. Često je ista brodica imala više sistema jedara u svome životu od nekoliko decenija. Poznato je da Bracera ima jedan jarbol, ali ima varijanti i sa dva jarbola pa i tri, posebno oko Istre.
--- ---
Sledeća odrednica bi bilo nadgrađe: sve iznad linije razme.
Kod svakog od modela, jedna vrsta nadgrađa je standardna, ali ima izuzetaka zavisno od veličine brodice i namjene korišćenja: ribarenje, prevozi tereta, kombinovano - profesionalno ili za lične potrebe.
Osnovni elementi su: paluba/kuverta, po obliku i veličini, zatim otvori (bokaporta) po obliku, položaju i broju (s poklopcem ili bez)…  
Već od 8-10 m pa naviše, brodice/brodovi mogu imati tambuće, prvenstveno na provinoj kuverti ali i na krmenoj (okrenut ka brodu ili ka statvi), polukružnog ali i kockastog oblika. Neki imaju i kasar/kaštel (podignutu kuvertu), prvenstveno kod prove ali ponekad i kod krme...
Velika raznolikost i bogatstvo tradicije kombinovane sa domišljatošću i potrebama vlasnika.
--- ---
Raznolikosti ima i kod sistema za veslanje…

Upravljanje (kormilarenje) je uglavnom isto ili slično (direktno prijeko “rude” kormila), osim kod najvećih primjeraka, gdje ima sistema s konopima i sl.
--- ---
Naravno, pravi poznavaoci, amateri i profesionalci, mogu na osnovu svega pomenutog i mnogo drugoga, odrediti bez problema model brodice, period i regiju izgradnje i korišćenja, pa i tačno odrediti škver i proto-meštra koji je izgradio brodicu.

Ne znam iz kog su perioda najstariji planovi klasičnih brodica, ali znam da su još u prastara vrijemena postojali detaljni opisi broda u cjelosti i njegovih konstruktivnih i drugih detalja – ugovori pronađeni u starim arhivama, još iz srednjeg vijeka.
Koliko znam, stari majstori su mahom koristili usmeno prenošeno iskustvo, ali i šablone u punoj veličini, napravljene na osnovu polu-maketa ili već izgrađenih brodica... Pretpostavljam da je većina danas postojećih planova nastala tokom XX vijeka, dok je još bilo starih klasičnih brodica u redovnoj upotrebi, kao i sačuvanih polu-modela i šablona.
Instituti, fakulteti, profesori i danas najbolji proto-meštri, uključujući i neke od naši članova – utvrdili su sada standardne planove za sve tradicionalne drvene brodove koji su tema ovog našeg Foruma?

Da li oni u potpunosti odgovaraju brodicama pravljenim i korišćenim tokom nekoliko prošlih vjekova? Vjerovatno ne u potpunosti, prvenstveno zbog nedostatka arhiva ali i starih brodica (trajale su po nekoliko decenija, do vijek i nešto više?), ali i njihovih promjena tokom vrijemena i geografskog širenja po Jadranu, od Istre i Kvarnera, zatim Dalmacije, te Dubrovačke regije i možda Boke? (Albanija - pojma nemam)
Koliko znam, skoro svi modeli su potekli iz sjevero-zapadnog dijela Jadrana – iz Venecije, osim možda Bracere koja može biti autohtona Bračka brodica, kao kombinacija Gajete i Trabakula? Kroz protok vrijemena mijenjao se “dizajn” njihovim usavršavanjem, ali i prilagođavanjem lokalnim/regionalnim uslovima, te potrebama naručilaca?
Često su i pojedini proto-meštri sa istog otoka, imali svoje specifičnosti, svoje male tajne?
--- ---
E, sada je baš KRAJ!
(meni lakše na duši, a vama svima kako bude)

Pozdrav i poštovanje,
Zoran

Dobra večer, svima prisutnima
(sada ili drugi put),

Nekoliko dana nakon što sam potrošio dosta “papira” pišući prethodne postove, slučajno sam pronašao sledeći, dosta stari, post:
============0============
Re: Autor Luciano Keber, zanimljivo za maketare
     By Graffa on čet kol 08 2013, 15:29

Luciano Keber: Tradicionalne brodice hrvatskog Jadrana
Izdanje Tehničkog muzeja u Zagrebu 2002. godine
ISBN 953-6568-10-1
Može se nabaviti na porti Tehničkog muzeja
A odavde se može skinuti

mediafire.com view/0w7oaz8t8xh3wfo/tradicionalne_brodice_hrvatskog_jadrana_keber.pdf  
==============0============
Opet slučajno i nenadano, sledeći navedenu internet poveznicu, naletjeo sam na PDF kopiju Keberove knjige “Tradicionalne brodice hrvatskog Jadrana”, vjerovatno ilegalnu fotokopiju prvog izdanja. Kako se radi o kršenju autorskog prava, nemam namjeru da je širim dalje, ali... Ali sam je pročitao iz znatiželje, te da što više naučim o istoriji omiljenog predmeta naših planova, snova i želja... Knjiga je maestralna po konceptu i realizaciji te detaljima! Daje nam istoriju sa prikazom konkretnih brodica, te makete i planove, sa tehničkim detaljima... Svakako ću kupiti original drugog izdanja, kao i drugu Keberovu knjigu “Tradicijska barke Jadrana”.

Malo neskromno, ali mi se čini da je većina mojih napisanih misli našla potvrdu u Keberovoj knjizi. Naravno, moje pisanje je bilo više početnička impresija nego znanje, a svakako nije bilo rezultat iskustva. Svakako da sam za ovih mjeseci mnogo i naučio. Prvenstveno ovdje u našem Forumu, kako o povjesti brodica, tako i teoriji i praksi izrade maketa.
--- ---
Sada sam u postupku nalaženja materijala ovdje u Bernu, te izbora originalne brodice kao uzora za izradu makete. Pored opšteg izgleda, veliki uticaj ima nalaženje dobrih planova, kao i fotografija (i teksta) o izradi slične makete...

Dva pitanja:

~ da li italijanski LEUDO znači isto što i domaći LEUT? Naišao na dobre planove i priču, ali se brodske linije njihovi brodica/brodova (od 10m do 15m), dosta razlikuju od domaćih leuta: hidro-dinamičnije su (manje su “debeljuše” a više imaju špicaste 1/3 od prove nazad i 1/3 od krme naprijed... Bočni presjek ima veći otvor prema gore – linije prema vrhu idu više prema napolje... U svakom slučaju, zanimljive brodice, kao i neke nadjene makete;
~ da li je italijanska TARTANA građena ili bar korištena i u hrvatskom djelu Jadrana, odnosno možda brodica sličnih karakteristika ali drugačijeg naziva? Razlike od sličnih hrvatskih brodica bi bile slične kao kod brodica/brodova leudo i leut, gorenavedenih... Naletjeo na dobre planove, ali i foto-strip o detaljnom građenju dviju maketa;

Napomena, interesuju me veće brodice, oko 9m-10m. Možda ima i domaća BRACERA ili italijanska PARANZA u toj klasi dužine?
--- ---
Laka vam noć svima koliko nas ima,
S poštovanjem,
Zoran

.

.

BozaDevil je napisao/la:Odgovara ?
Korčulanska Gajeta...

Ima špirun! Mogao bi biti leut.
Gdje si našao ovu fotografiju? Dobra je.

Dobra večer svima (malobrojnima),
Odlična fotka priljepe brodice!

Video sam je na internetu pod istim nazivom, ali snimljenu iz drugog ugla. Što neki rekoše negdje (možda i g. Keber?), ima Leuta bez "skakala" i Gajeta sa "skakalom"... Na jednoj dobroj internet stranici o regatama klasičnih jadranskih brodica, ima i jedne i druge vrste pod bilo kojim imenom a ponekad ista brodica ponekad učestvuje u klasi Gajeta a ponekad u klasi Leuta...
Čini mi se da se kroz maglu sjećam takvih brodica koje su pedesetih i šezdesetih godina dovozile svježe voće i povrće pravo na plažu - lokalne pijace/tržnice bile slabo snabdjevene...

Ova brodica sa slike ima provinu statvu neobičnu za Gajetu ili Leut, a i čudan "kljun": nije baš ni "skakalo" a ni oslonac kosnika?  Nešto kao mini-Pelig ili mini-Štilac?

U svakom slučaju, valjalo bi imati jedan takav u naravnoj veličini, s malom i niskom kabinom (za dvije osobe), za krstarenje po uvalama kraja i otoka?
Grill/roštilj za "sardele na gradele", vino domaće i rakija, sira takođe, povrće za salatu, malo piva ako može crnog...
Motor obavezan, prestar bih bio za jedra ili vesla.

Eh, neki drugi put, ne u ovom krugu...
(ali, zato maketa se priprema, možda baš sa takvom brodicom kao osnovom)

Pozdrav i poštovanje,
Zoran, a iz Berna
(samo Ara i jezera u blizini, a Mora nema)

.

Malo nejasno na ovoj maketi su dva para vesala...obzirom na prostor, veslači bi morali biti različitog pola, hehehe...

.

.