Bojila - tvari za promjenu boje (bajc)

Tvari kojima mjenjamo prirodnu boju drva nazivaju se močila, lužila ili bojila, a u praksi je udomaćen naziv bajc (njem. die Beize).
Obojenje površine drva postiže se prahom, tekućinama ili plinom, i to tako da se na površinu nanosi boja koja se adsorpcijom veže za površinu ili obojenje nastaje kemijskom reakcijom u samoj strukturi drva.
Bojila otopljena u otapalu mogu biti vodena, špiritna, uljna i dr.

Pod pojmom močila razumjevamo sredstva za promjenu prirodne boje drva, ali tako da tekstura ostaje vidljiva.
Kao pigmenti se koriste uglavnom umjetni organski pigmenti, od kojih su oni za vodu kisele, a oni za špirit bazične osnove, što znači da se ne mogu međusobno mješati. Važno je postići optimalnu debljinu nataloženog pigmenta. Potrebno je bojila nanijeti samo toliko koliko je potrebno da se postigne traženi ton, jer bi nakon sušenja predebeli sloj nataloženog pigmenta djelovao kao prašina i loše utjecao na lakiranje. Stoga se preporučava staviti najviše 50g pigmenta na litru otopine. Bojila su obično već tvornički pakovana za određenu količinu otapala, čega se valja pridržavati.

Vodena bojila u trgovini dolaze u vrećicama za pripremu 1/4 litre bojila. Proizvode se uglavnom u tonovima prirodnog drva, te još u sivom, plavom, crvenom i zelenom tonu. Unutar jedne vrste otapala, bojila se mogu međusobno mješati radi postizanja željenog tona. Voda za pripremu bojila treba biti topla (60*C), destilirana ili barem prokuhana i istaložena, jer je sadržaj vapnenca i raznih soli u vodi može dovesti do promjene tona. Preporuča se priređenom bojilu dodati oko 10% amonijaka da dublje prodire u drvo. Prije uporabe isprobati dobiveni ton na dašćici iste vrste drva. Nije potrebno čekati da se bojilo osuši, jer će odabrani ton nakon politiranja ili lakiranja izgledati približno isto kao i mokar nanos. Bojilo se nanosi kistom, spužvastim valjkom ili spužvom u sočnom sloju, pokretima uzdužno po žici. Nakon što je cijela ploha premazana, alat se iscjedi i višak bojila pokupi s površine, čime se postiže jednolično obojenje plohe. Kod vertikalno postavljenih ploha nanošenjem bojila počinje se s donje strane prema gore, jer bi u protivnom cjeđenje močila ostavilo neotklonjive tragove. Čeono drvo upija znatno veću količinu boje i postaje tamnije, što se izbjegava tako da se prije nanošenja bojila čelo dobro nakvasi čistom vodom. Budući da se čestice pigmenta talože na površini koja upija bojilo, dolazi do jedne nekad i neprihvatljive pojave: rani dio goda, koji je rijeđi, mekši i svjetlije boje, upit će veću količinu boje i nataložiti deblji sloj pigmenta i postati tamniji, dok će kasni dio goda koji je tvrđi, gušći i tamniji upiti manje bojila i nataložiti manje pigmenta, te postati svjetliji. Tako je nastao obrnut odnos tonova, tj. negativna slika teksture, što je osobito izrazito kod četinjača.

Špiritna bojila se u trgovini nalaze pakovana kao i vodena, ali za 1/2 litre gotovog bojila, otapaju se u 96% špiritu. Brzo hlape i nisu pogodna za bojenje većih ploha, jer bi bile mrljaste. Daju briljantne tonove, bolje nego ijedna druga, no obojenje im je dosta često nejednolično zbog velikog afiniteta prema drvu, a boja je potpuno neotporna na svjetlost. Upotrebljavaju se za sitne popravke nakon politiranja ili za bojenje manjih predmeta.

Lužila
To su vodene otopine raznih kemikalija, koje dovode do promjene prirodne boje kemijskim vezanjem s taninom i mineralnim sadržajem u drvu, pri čemu boja samog močila ništa ne znači. Iz toga proizlazi da će postignuti ton biti upravno proporcionalan sadržaju ovih tvari u ranom i kasnom godu, pa kako ih u kasnom godu ima više, postignuti tonovi bit će proporcionalni onima kod prirodnog drva, neće doći do izokretanja slike teksture drva u negativ. Močilo se može sastojati od jedne ili dvije otopine koje se nanose jedna za drugom, a prva se naziva predmočilo. Močila se ne mogu međusobno mješati . Postoji veliki broj recepata, tako da je moguće postići veliku ljestvicu različitih tonova. Njihovo priređivanje je složenije, traži i posebnu opremu. Nekoliko primjera:

1. 40 - 100 g kalijevog kromata (žuti kromkalij) u 1 litri vrele vode, oboji orah na crvenosmeđe.
2. 60 g zelene galice na 1 litru vrele vode oboji drvo u sivosmeđe
3. 40 g željeznog klorida u 1 litru vrele vode oboji drvo u zeleno.
4. 30 g kalijevog permanganata (hypermangan) otopljenog u 1 litri hladne vode oboji sva drva u smeđe.
5. predmočilo: 25-50g sode (natrijev karbonat) otopiti u 1 litri vrele vode, močilo: 25-50 g pirogalolne kiseline otopiti u 1 litri mlačne vode. oboji drvo u smeđe, osobito hrastovinu.
6. predmočilo: 5-20 g pirogalolne kiseline otopiti u 1 litri vode, močilo: 10g zelene galice otopiti u 1 litri vode. Oboji drvo u sivo.
7. predmočilo: 50 g pirogalola otopiti u 1 litri vode, močilo: 50 g željeznog sulfata otopiti u 1 litri vode, daje crnu boju, itd.

Literatura:
1. Frgić, V. 1998: Materijali
2. Ljuljka, B; Jirouš-Rajković, V. 2005: Osnove površinske obrade drva
******************************************************
Preneseno s OMF-a uz dopuštenje autora (Baraba).

Ovo ste baš fino napisali. Sad mi je sve jasno oko bojenja.

Ali imam jedno pitanje. Kako ste sami kazali, bajčeve treba nečim politirati. Mene zanima što to vi upotrebljavate za politiranje?

Kroflak je napisao/la:...
Ali imam jedno pitanje. Kako ste sami kazali, bajčeve treba nečim politirati. Mene zanima što to vi upotrebljavate za politiranje?

Bezbojni lak.

Izvinjavam se, možda sam več dosadan...

Ali tih bezbojnih lakova ima more...
Od nitro, sintetičnih, poliuretanskih, koji svi mogu biti mat, sijajni polusijajnii...
Nikako se ne mogu sam odlučiti, jer se bojim, da ču upropastiti ono što sam skoro dve zime radio

Kroflak je napisao/la:Izvinjavam se, možda sam več dosadan...

Ali tih bezbojnih lakova ima more...
Od nitro, sintetičnih, poliuretanskih, koji svi mogu biti mat, sijajni polusijajnii...
Nikako se ne mogu sam odlučiti, jer se bojim, da ču upropastiti ono što sam skoro dve zime radio

Nisi dosadan. Uopće.
Nemoj odmah ići na lakiranje dvogodišnjeg rada. Pripremi si više bajcanih daščica i na njima isprobaj sve lakove koje imaš. Primijeni onaj koji ti da najbolji rezultat. Malo eksperimentiraj s različitim gustoćama laka (razrijeđeni i nerazrijeđeni)
Neka eksperimentalne daščice budu od iste vrste drveta kao i gotova maketa.