Batana 1:10

Pozdrav,

Već neko vrijeme se baim mišlju da se počnem baviti maketarstvom i napokon sam počeo.

Prvenstveno me zanimaju hrvatski tradicionalni drveni brodovi i od toga sam počeo. Kako nikad nisam ništa slično radio pojma nisam imao kako će to izgledati, ali rekoh sebi počni pa ćeš vidjeti.

Batana je bio izbor kao nešto lakše za početak. Maketa koju slažem je kupljeni kit, možda jednog dana i doguram do toga da radim "from skratch". Za početak mi se to nije činila kao pametna ideja.

Sada slijedi par fotografija kako to za sada izgleda.



Pisalo je u uputama da se furnira vidljivi dio rebara pa sam se ja primio posla. Mislim da sam pretjerao i da oni nisu mislili da pofurniram sve što sam pofurnirao, ali sad smo tu gdje jesmo. Izgleda lijepše s furnirom.





Počeo sam oblagati dno.



Sada sam stigao do tu:





Kako dalje nisam ni sam siguran, ali bude nekako išlo valjda kao i ovo do sada. Vidim greške i netočnosti, ali sve u svemu za prvi pokušaj ja sam za sada zadovoljan. Budemo vidjeli kako će se to dalje razvijati.

Vjerojatno ću imati i nekih pitanja.

Korto

Lijepo napreduješ. Barkica će biti k'o grom!

Hvala Dida!

Malo sam trenutno "izgubljen" što se tiče oblaganja oplate. Prova i krma su šire (duže) od "centralnog" rebra.

Ako bi htio da su "letvice" (madiri ili ?!?) u komadu po cijeloj dužini trebale bi biti najuže na centralnom rebru.

To mi, na prvi pogled, izgleda pogrešno. Razmisljam sada da si nađem nekog kartona, izrežem "kartonske letvice". Simuliram oblaganje i "bacim" bočni pogled.

Ako ću ubacivati neke kraće "letvice" moraju ići barem od rebra do rebra, ......

.....
.....

Puno pitanja

Pretpostavljam da postavljam pitanja na podforumu za pitanja. Točno?

Korto

Korto je napisao/la:Hvala Dida!

Malo sam trenutno "izgubljen" što se tiče oblaganja oplate. Prova i krma su šire  (duže) od "centralnog" rebra.



Korto

Ako je ovo točno, onda izmjeri glavno-centralno rebro pa podijeli sa brojem letvica (iz nacrta) i dobiti ćeš širinu letvica na glavnom rebru i označi.To isto napravi na provi i krmi. Prema tim oznakama sada možeš raditi kartonske šablone ili izrezati letvicu nešto širu i brušenjem dovesti na mjeru. Inače, moja rovinjska batana je imala jednake širine letvica na glavnom rebru, provi i krmi i tako da je rezana ravno i samo zaljepljena.

Neka ti ova slika posluži kao mala pomoć:



Centralno rebro zovemo glavnim rebrom, obično je po sredini dužine broda.
Imaš li jednu fotografiju barke "iz profila"?

Krenuo sam s oblaganjem oplate i za sada sam zadovoljan. Nije savršeno, ali mislim da je OK.

Evo me natrag nakon malo dulje pauze.

Dida oprosti, tek sam jučer vidio tvoje pitanje. Evo sada, s malim zakašnjenjem, fotografije iz profila. Letvice sam stanjivao prema rebrima i pogrijesio s brojem letvica, pa sam morao ubaciti jednu usku po cijeloj dužini.

Ne vidim forografije ako su postane na dropbpx-u, pa evo ih sa photobucketa.

Osim oblaganja oplate još jedne stvar me je bilo malo frka, a to je bilo savijanje letvice za razmu.

Smislio sam nešto i nije loše ispalo. Malo se vratila nazad nakon jednog dana u šabloni, razmišljam da ju još jednom namočim i stegnem na još jedan dan. Možda se vrati malo manje ovaj puta.

Bilo kako bilo, ovo bi se sada dalo prstima nasiliti u prvi oblik prilikom lijepljenja.

Čini mi se da je ova batana rađena po nekadašnjem nacrtu iz Pule.

Batane u Istri su se zatvarale(i dno i bokovi) sa širim daskama.Bok je recimo bio zatvoren sa tri daske.Za doljnju se je biralo najljepši materijal,što širi i bila je u sredini 5-7cm uža od pramca i krme za batanu od 4,5-5m.Naj gornja daska oplate pod "fašom" je obično bila 12-14cm jednake širine svom dužinom.Između se je ubacivala brageta koju su dobri majstori radili od jednog komada a oni drugi sa spojem u sredini.Brageta je isto bila na pramcu i krmi šira za nekoniko cm od sredine.Bragetu se je stavljalo zadnju kad je batana bila skoro gotova jer se čekako da se sve skupa što više stabilzira kako brageta koju se je unutra nabijalo batima nebi kasnije otvorila.
Korto,kako si krivio onu "fašu" što nazivaš razmom i koja ti se vratila?

Stari ako su ti madiri na Rovinjskoj jednake širine nešto si falija (ako prihvaćaš imao bi još par primjedbica)

Kartabon, neznam da li sam falija, ali nacrt sam izvukao iz crteža u knjizi "TRADICIONALNE BRODICE HRVATSKOG JADRANA" od Luciana Kebera. U početku postavljanja madira očekivao sam da će ih trebati dotjerivati-oblikovati, ali jednostavno, to nije bilo potrebno. Poslije sam kroz razgovore saznao, da su se te barke, zbog svoje jednostavnosti, gradile u "dvorištima".
Što se tiče još primjedbica, samo ih iznesi, pa, učimo se na svojim greškama.

Kartabon ovo je batana s nacrtom kakvog sam dobio u kitu kojeg sam kupio od firme Maristella. Madiri su letvice koje su došle i širine su 5 mm, tako da mi ih treba 8 da zatvorim bok.

Ako hoces onako iskreno, pojma ti ja nemam šta radim. Računam da ću se s vremenom naučit. Ovo je prva maketa koju  radim tako da prostora za eventualne primjedbe, savjete i sugestije ima koiko voliš i samo naprijed ako ti nije teško.

Što se tiče savijanja "faše", prenio sam oblik na dasku, dasku zalijepio graničnike ili vodilice od komadića otpada, letvicu dobro namočio i savio prstima da legne unutar vodilica. Poslije toga stegnuo sam letvicu za dasku da se eventualno ne počne kriviti kad se bude sušiti i ostavio preko do sutrašnjeg dana.

Što se tiče sušenja letvica, možeš ubrzati sušenje sa fenom za skidanje boje. Ja tako radim i letvica je suha za 5 min.

Korto,ja sam skoro siguran da je takav nacrt imala i firma iz Pule(Prvomajska ulica) ali pred dosta god.Forumaši sigurno znaju nešto o tome i mogu potvrditi ako sam u pravu.Oni su u svojem kitu za oplatu isporučivali daščice širine sigurno 30-35mm ako me sjećanje ne vara.

Brodograditelji zagriju dasku da bi je savili.Voda služi da daska od grijanja ne pocrni i kao medij za prenos topline prema unutrašnjosti daske.Znači za potpuni uspijeh voda+toplina.

Hvala za savjete, mogla bi pegla u upotrebu kod savijanja.

Kako se ono u sali veli, mene bi se moglo po smrt poslat Napredujem ali polako, bilo je jako puno obaveza i posla i jednostavno nisam nalazio vremena.

Jos ostaje opalubiti maketu.



Budem jos malo fotografija postao kasnije.

Jod jedan dio napravljen. Znam da ovo nije bas reprezentativna maketa jer mnogo toga nije vjerno originalu, ali mene veseli.

Za slijedeću drugačiji pristup

Izrada vesla metodom strpljenja.

Napravio sam veslo prema nacrtu koji sam imao i nikako mi se nije sviđalo. Pokusao sam napraviti veslo s onim što imam, a to je rezbarska pilica, škripac, turpija i brusni papir.

Prvo sam otpilio jedan komad drveta s daske koju imam u stanu:



Zatim sam taj komad malo podrezao na krajevima:



Pošmirglao na nešto što podsjeća na kružni oblik:



Za sada jedini "alat" je brusni papir u trakama i na brusnom bloku:





Stegnuo u škripac i brusi:

Faza kuhače za barbiku:





Tri i pol sata nakon početka:





Vide se nesimetrije no meni je ljepse od onoga kojeg sam prvog jutros napravio:



Čini mi se deblo vesla još predebelo. Sad je pitanje samo koliko će mi uspjeti napraviti dva koja koliko toliko sliče jedno da drugo.

Nakon jos malo dorade:



Sada mi se cini polu pristojno, jedino je pala vesla malo dugačka.

Drugo skoro gotovo, ali nemam danas volje više.

Ako netko ima volje molim komentar na formu vesla i veličinu u odnosu na barku.

Evo ovako,na batani dužine 4,6-4,8 uobičajeno je veslo dužine oko 4m iznimno i do 4,3m.

Na veslu dužine 4m dužina pate je 130cm,širina pate na kraju vesla 12cm a debljina gledao u presjeku isto na tom kraju u sredini oko centimetar a na rubovima 5mm.Cilindrični dio vesla je promjera oko 5cm zavisi o raspoloživosti materijala.Pata u taj cilindrični dio prelazi u duljini od oko 15cm,sa romboidnog u okrugli presjek.

Ako je na kraju vesla ono stanjeno za primiti rukom onda je tu promjer oko 40-45mm u duljini 12cm a može i fi cilindričnog dijela postepeno se stanjivati na tih 40-45 mm i onda to bude u dužini od oko metar.

Ako je veslo za batanu napravljeno po zanatu onda se po sredini pale mora nazirati crta kao vrh brijega(zbog romboidnog presjeka pale) i ta se crta postepeno gubi u onih 15 cm prjelaza.

Ovo je opis vesla Rovinjske batane.

Hvala puno na detaljnom opisu,stvarno u ne može detaljnije. Budem probao tako nešto napraviti.

Evo probao sam napraviti nešto što bi sličilo kartabonovom opisu i ovo je trenutno stanje.







Moram reći da se meni čini predugačko.

Komentari dobro došli prije izrade drugog ili ponavljanja prvog vesla

Nadam se da ćeš na ovoj slici vidjeti oblik vesla. Zbog lošije slike, po sredini pale ne razaznaje se crta (brid romba, kako je opisao kartabon)

Napravit ću ja izgleda kćeri puno kuhača za barbiku prije nego izradim veslo kako treba

Hvala!

Najprije o dužini vesla.Na rovinjskoj batani veslalo se je preko trašta.Trašto je uobičajeno bio duljine 2,5m što znači da je izlazio oko 35cm van po boku batane širine oko 170-180cm.Kod veslača normalne visine,računajući nagib,oko 130 cm vesla je bilo unutar trašta a oko 260 u moru što odgovara omjeru 1:3.S takvim veslima se išlo i na ribarske pošte udaljene desetak milja od porta.

Za lov liganja kad je batanu trebalo sasvim lagano pokretati onda se je veslo postavilo preko krmenog zrcala u za to predviđeni polukružni utor i vezalo ga se je za dva krmena mankula.Pokretima tog jednog vesla ljevo-desno ali u laganom luku pokretala se je batana i to se lokalno naziva "in gondola".Veslač je tada stajao ispred(s pramčane strane) montiranog trašta pa je i zbog toga bila potrebna ta dužina vesla.Kasnije kad su stigli prvi "Lamo"(preteća Tomosa)motori počelo se je urezivati krmena zrcala po visini da propela stigne ispod dna batane pa se je i taj polukružni utor izgubio.Kasnije se zbog praktičnosti da se ne skida motor počelo veslati in gondola uz jedan krmeni mankul kao uporište.I trašto je na sebi s gornje strane imao jedan kušinet koji je bio oko dvadesetak cm od kraja i on je isto služio za vaslanje in gondola ali kad je ribar trebao biti blizu kraja pramčane palube.