Latest topics
» Bracera (prema "Tehnodidakti")by Ivica Stambuk uto sij 14 2025, 12:34
» Hayling Hoy
by tuan_jim čet pro 05 2024, 11:56
» WESTLAWN Institute of Marine Technology
by tuan_jim pon stu 04 2024, 20:45
» Intervju sa g. Željkom Skomeršićem za portal "Nautička patrola"
by moto-klasika sub lis 19 2024, 19:24
» "Dani u Vali" - 2024.
by tuan_jim sri ruj 18 2024, 20:17
» Koncesije vezova posebno za drvene brodove
by tuan_jim uto ruj 17 2024, 21:40
Božin Apatinac
3 posters
Stranica 1 / 2.
Stranica 1 / 2. • 1, 2
Božin Apatinac
1 : 25. Sve precizno...otprilike.
Dužina 16 cm. To je za pravi od 4 metra. Ovde se ne prave duži od 5m ni kraći od 4m.
Pogon na jedno veslo, ili 2 x po jedno...ili vanbrodski motori od 3 - 6 konja.
Jedra se ne koriste, naravno, obzirom na oblik čamca.
Uglavnom su od drveta, na brodovima ih ima metalnih, a nađe se i poneki plastičan, mada su retki.
Čuvena priča, a čak je i istinita. Mitrovčan stari, zvani : "Kapetan", je sedamdesetih godina napravio Apatinca od 3 daske. I nikad više niko...
Dužina 16 cm. To je za pravi od 4 metra. Ovde se ne prave duži od 5m ni kraći od 4m.
Pogon na jedno veslo, ili 2 x po jedno...ili vanbrodski motori od 3 - 6 konja.
Jedra se ne koriste, naravno, obzirom na oblik čamca.
Uglavnom su od drveta, na brodovima ih ima metalnih, a nađe se i poneki plastičan, mada su retki.
Čuvena priča, a čak je i istinita. Mitrovčan stari, zvani : "Kapetan", je sedamdesetih godina napravio Apatinca od 3 daske. I nikad više niko...
Gost- Gost
Re: Božin Apatinac
Zdravo, Božo Đavolski!
Pa, dobar početak izrade makete "apatinca" - nema greške u dizajnu!
Ozbiljno, raduje me da pratim ovaj projekat, jer je "apatinac" bio prva maketa koju sam napravio pre pola vjeka. Tokom našeg djetinjstva, u Beogradu je bio veoma aktivan maketarski klub u Domu pionira ali i odlična prodavnica maketarska opreme i materijala u centru Beograda. Kasnije je prebačena na staru periferiju, u kraj kod Crvenog krsta.
Inače, na obalama Save i Dunava bilo je mnogo "apatinaca" uz nešto malo "čiklji" ili "šiklji" koje su se mahom koristili za pecanje i ribolov (profesionalni ili amaterski, legalni ili ilegalni), a manje za "sport i zanimaciju"...
Ako su pravljeni od čamovine (uglavnom jelovina nekad borovina) - nisu dugo trajali, a obnavljani su svake godine. Mahom su bili premazivani vrelom crnom smolom (katran, bitumen, bitulit i sl.) a rijetko farbani (piturani?)
Najbolji su pravljeni u selu Provo i to od hrastovine, rebra i oplata. Trajali su mnogo duže čak i bez posebne zaštite. Pored smole, korišćen je i vreli "firnajz" (prirodno tečno ulje od lana). Oni manje ekološki svjesni koristili su spolja i iznutra vrelo - staro motorno ulje! Pored vodo-otpornosti, imali su i fungicidno dejstvo (protiv rječnih algi i trave, dobri su bili i protiv školjki).
… To je bilo u mome djetinjstvu i ranoj mladosti. Već sedamdesetih, polako zamjenjuju ih "gvozdenjaci", pravljeni od čeličnih limova (plehova), dužine do 6 metara (dužina table) ili domaći plastikanci. Obe novotarije su bile skuplje ali praktičnije a oblik im je promijenjen u nešto slično američkom "john-boat". Istovremeno, dužina im se povećava na 8-10 metara radi malo više "komfora", a posebno radi nadgradnje kabina s kuhinjicom i zavesicama na prozorima... Bilo je i drvenih među njima, pa čak i u dužini do 10 metara.
Brat i ja smo napravili jedan "gvozdenjak" od 6 metara, uz pomoć bratovog kolege zavarivača, koji nije imao pojma o čamcima. Otišli mi sa njim na Tamiš u Pančevu (pre svraćanja u kafanu - rječnu konobu, čardu), pa od najljepšeg uzeli "kroj-šnit" na tablama kartona (lepenka?). On je sav čelik isjekao u svome dvorištu, zajedno ga sastavili pa on zavario. Ofarbali (piturali) ga bojom za bazen prijeko osnovne boje cinkolit (koro-zink). Koristili ga na Savi uz splav-kućicu na Adi Medjici (na metalnim buradima od 200 litara, ulje ili farbe, razne hemikalije), desetak godina dok nije sve prodato za vrijeme najgore krize...
Božo, srećan i uspješan rad na Tvojih nekoliko maketa!
Pozdrav i poštovanje,
Zoran
Pa, dobar početak izrade makete "apatinca" - nema greške u dizajnu!
Ozbiljno, raduje me da pratim ovaj projekat, jer je "apatinac" bio prva maketa koju sam napravio pre pola vjeka. Tokom našeg djetinjstva, u Beogradu je bio veoma aktivan maketarski klub u Domu pionira ali i odlična prodavnica maketarska opreme i materijala u centru Beograda. Kasnije je prebačena na staru periferiju, u kraj kod Crvenog krsta.
Inače, na obalama Save i Dunava bilo je mnogo "apatinaca" uz nešto malo "čiklji" ili "šiklji" koje su se mahom koristili za pecanje i ribolov (profesionalni ili amaterski, legalni ili ilegalni), a manje za "sport i zanimaciju"...
Ako su pravljeni od čamovine (uglavnom jelovina nekad borovina) - nisu dugo trajali, a obnavljani su svake godine. Mahom su bili premazivani vrelom crnom smolom (katran, bitumen, bitulit i sl.) a rijetko farbani (piturani?)
Najbolji su pravljeni u selu Provo i to od hrastovine, rebra i oplata. Trajali su mnogo duže čak i bez posebne zaštite. Pored smole, korišćen je i vreli "firnajz" (prirodno tečno ulje od lana). Oni manje ekološki svjesni koristili su spolja i iznutra vrelo - staro motorno ulje! Pored vodo-otpornosti, imali su i fungicidno dejstvo (protiv rječnih algi i trave, dobri su bili i protiv školjki).
… To je bilo u mome djetinjstvu i ranoj mladosti. Već sedamdesetih, polako zamjenjuju ih "gvozdenjaci", pravljeni od čeličnih limova (plehova), dužine do 6 metara (dužina table) ili domaći plastikanci. Obe novotarije su bile skuplje ali praktičnije a oblik im je promijenjen u nešto slično američkom "john-boat". Istovremeno, dužina im se povećava na 8-10 metara radi malo više "komfora", a posebno radi nadgradnje kabina s kuhinjicom i zavesicama na prozorima... Bilo je i drvenih među njima, pa čak i u dužini do 10 metara.
Brat i ja smo napravili jedan "gvozdenjak" od 6 metara, uz pomoć bratovog kolege zavarivača, koji nije imao pojma o čamcima. Otišli mi sa njim na Tamiš u Pančevu (pre svraćanja u kafanu - rječnu konobu, čardu), pa od najljepšeg uzeli "kroj-šnit" na tablama kartona (lepenka?). On je sav čelik isjekao u svome dvorištu, zajedno ga sastavili pa on zavario. Ofarbali (piturali) ga bojom za bazen prijeko osnovne boje cinkolit (koro-zink). Koristili ga na Savi uz splav-kućicu na Adi Medjici (na metalnim buradima od 200 litara, ulje ili farbe, razne hemikalije), desetak godina dok nije sve prodato za vrijeme najgore krize...
Božo, srećan i uspješan rad na Tvojih nekoliko maketa!
Pozdrav i poštovanje,
Zoran
_________________
"I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče"
~Vladimir Nazor
moto-klasika- Skupnik
-
Posts : 131
Reputation : 60
Član od : 14.09.2019
Dob : 74
Sjedište : Bern, Swiss
Re: Božin Apatinac
Božo, ja se malo šalio!
Meni je uvijek najteže bilo da sjednem za astal, stavim papir ispred sebe i povučem prvu liniju.
Ja sam uvijek, lično i profesionalno mnogo razmišljao o svakom problemu/projektu, u glavi razradio koncept i detalje, pa počeo da crtam ili pišem. Naravno, tada nastaju mnogi novi problemi, neki se gube - ali, to je prijatan deo projekta. Naravno, nakon toga - gradnja, ako je to u pitanju. Pa, opet: novi problemi koji se rješavaju u hodu, neki nestaju sami itd... Ali, uživanje u radu kao i u konačnom rezultatu.
Uglavnom, iznenadi me da sam uspeo manje-više sve da riješim, ako projekat završim - mislim na hobije sada. Od velikih sam završio (često sa bratom): moto-kamper, pomenutu splav-kućicu i čamac, potkrovlje za sina, adaptaciju naše male kuće, zidanu pa zastakljenu verandu, namještaj za razne naše stanove, kvadricikl na pedal-pogon...
Dosta ih je prekinuto i stavljeno na led, pa tamo i ostali. Evo, maketarstvo ponovo startujem nakon nekoliko decenija.
Profesionalno sam sve zadatke i projekte pozavršavao, mahom veoma uspješno (moralo se?).
Pozdrav i poštovanje!
Zoran
P.S.: jedna mozgalica - kako je veslač sa čamcem (ne mislim samo na sportsko-takmičarski čamac) - brži od plivača, posebno na duže staze?
Meni je uvijek najteže bilo da sjednem za astal, stavim papir ispred sebe i povučem prvu liniju.
Ja sam uvijek, lično i profesionalno mnogo razmišljao o svakom problemu/projektu, u glavi razradio koncept i detalje, pa počeo da crtam ili pišem. Naravno, tada nastaju mnogi novi problemi, neki se gube - ali, to je prijatan deo projekta. Naravno, nakon toga - gradnja, ako je to u pitanju. Pa, opet: novi problemi koji se rješavaju u hodu, neki nestaju sami itd... Ali, uživanje u radu kao i u konačnom rezultatu.
Uglavnom, iznenadi me da sam uspeo manje-više sve da riješim, ako projekat završim - mislim na hobije sada. Od velikih sam završio (često sa bratom): moto-kamper, pomenutu splav-kućicu i čamac, potkrovlje za sina, adaptaciju naše male kuće, zidanu pa zastakljenu verandu, namještaj za razne naše stanove, kvadricikl na pedal-pogon...
Dosta ih je prekinuto i stavljeno na led, pa tamo i ostali. Evo, maketarstvo ponovo startujem nakon nekoliko decenija.
Profesionalno sam sve zadatke i projekte pozavršavao, mahom veoma uspješno (moralo se?).
Pozdrav i poštovanje!
Zoran
P.S.: jedna mozgalica - kako je veslač sa čamcem (ne mislim samo na sportsko-takmičarski čamac) - brži od plivača, posebno na duže staze?
_________________
"I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče"
~Vladimir Nazor
moto-klasika- Skupnik
-
Posts : 131
Reputation : 60
Član od : 14.09.2019
Dob : 74
Sjedište : Bern, Swiss
Re: Božin Apatinac
Hehehe...mozgalica je odgovor na moje pitanje o biciklisti i pešaku ?
Što se tiče astala i crtanja, ni ja nisam oduševljen, više volim da pravim, međutim, ovde kod Apatinca moram, jer apsolutno sve radim iz glave. Nikakav plan nemam.
Pa sam krenuo od odluke da bude 1:25, da čamac ima oko 16 cm, zbog uklapanja sa ovim drugim koje radim. Pa onda tlocrt poda čamca, da bude što približniji pravim, a onda bokovi, pa rebra. Kad dobijem papirno kako treba, onda ću preneti na drvo i iseći.
Ja sam sa ocem pravio prvog Apatinca, pre 50-ak godina. Jel beše "Narodna tehnika" ? Tamo smo kupovali materijal...samo je taj bio od furnira, a ovaj ću da pravim od daščica...kao pravi.
Što se tiče astala i crtanja, ni ja nisam oduševljen, više volim da pravim, međutim, ovde kod Apatinca moram, jer apsolutno sve radim iz glave. Nikakav plan nemam.
Pa sam krenuo od odluke da bude 1:25, da čamac ima oko 16 cm, zbog uklapanja sa ovim drugim koje radim. Pa onda tlocrt poda čamca, da bude što približniji pravim, a onda bokovi, pa rebra. Kad dobijem papirno kako treba, onda ću preneti na drvo i iseći.
Ja sam sa ocem pravio prvog Apatinca, pre 50-ak godina. Jel beše "Narodna tehnika" ? Tamo smo kupovali materijal...samo je taj bio od furnira, a ovaj ću da pravim od daščica...kao pravi.
Gost- Gost
Re: Božin Apatinac
Najrađe bih ga samo prelakirao lakom za čamce, međutim to nije realno, za ceo moj život pored vode, video sam samo jednog, hrastovog, lakiranog. Svi ostali su bili farbani.
Ovde je uobičajeno da spoljna strana bude katranisana, a obod čamca i unutarnji deo, prefarbani bojom....hehehe...leti se na suncu katran lepi po telu. Što i nije neka zabava...
Sada je retko, plastičnjaci dominiraju. Ali se dobro sećam u proleće, mirisa vrelog katrana pored veza.
Izvlačenje, prevrtanje na klocnove i onda struganje...staklom. A majstori prljavi od katrana, joj.
Pa onda grejanje i mazanje...pa par dana da se dobro osuši, prevrtanje i rad unutrašnjosti, pa nazad u vodu. Na završetku obavezan paprikaš ili riblja čorba uz...rakiju, vino ili pivo.
Ovde je uobičajeno da spoljna strana bude katranisana, a obod čamca i unutarnji deo, prefarbani bojom....hehehe...leti se na suncu katran lepi po telu. Što i nije neka zabava...
Sada je retko, plastičnjaci dominiraju. Ali se dobro sećam u proleće, mirisa vrelog katrana pored veza.
Izvlačenje, prevrtanje na klocnove i onda struganje...staklom. A majstori prljavi od katrana, joj.
Pa onda grejanje i mazanje...pa par dana da se dobro osuši, prevrtanje i rad unutrašnjosti, pa nazad u vodu. Na završetku obavezan paprikaš ili riblja čorba uz...rakiju, vino ili pivo.
Gost- Gost
Re: Božin Apatinac
"Nebi štel da se mešam" kako kažu naši zagorci, ali zar ne bi bilo jednostavnije uzeti metar u ruke i premjeriti original čamac, jer ipak su ih gradili sa odnosima dužine, širine i visine ne bez razloga kao i morske barke. Kupske šiklje (Sisak) katranisali su ih i iznutra, osim naravno, klupe i krmene i pramčane palube, ako su ih imale.BozaDevil je napisao/la:Hehehe...mozgalica je odgovor na moje pitanje o biciklisti i pešaku ?
Što se tiče astala i crtanja, ni ja nisam oduševljen, više volim da pravim, međutim, ovde kod Apatinca moram, jer apsolutno sve radim iz glave. Nikakav plan nemam.
Pa sam krenuo od odluke da bude 1:25, da čamac ima oko 16 cm, zbog uklapanja sa ovim drugim koje radim. Pa onda tlocrt poda čamca, da bude što približniji pravim, a onda bokovi, pa rebra. Kad dobijem papirno kako treba, onda ću preneti na drvo i iseći.
Ja sam sa ocem pravio prvog Apatinca, pre 50-ak godina. Jel beše "Narodna tehnika" ? Tamo smo kupovali materijal...samo je taj bio od furnira, a ovaj ću da pravim od daščica...kao pravi.
_________________
Josip Pupačić: I gledam more gdje se k meni penje
i slušam more dobrojutro veli
stari- Porucnik fregate
-
Posts : 1058
Reputation : 429
Član od : 28.08.2013
Dob : 78
Sjedište : Kastav
Re: Božin Apatinac
Mešaj se, dobro si došao, a i drugi. Svaki savet vredi, pa bio prihvaćen ili ne. Mislim da je cilj ovakvih grupa da se družimo kao i da razmenjujemo iskustva.Što se mene tiče, osim krajnje zlobe, sve ostalo je ok.
Ja sam kriv, nisam dobro napisao. Kad sam rekao da je iz glave, mislio sam u smislu da nemam planove. Apatinca sam na Savi premerio i snimio.
Pravi se svi razlikuju, bar ovde kod mene. Ni dva ista, čak ni kad je jedan majstor pravio. Od kad ja pamtim, ovde nije bilo majstora koji je Apatince serijski pravio. Mitrovica ima vrlo ozbiljno brodogradilište koje pravi rečne i morske brodove, ali oni ne prave čamce. Imamo dva majstora koji rade vrlo kvalitetne čamce, ali veće...
Ja sam kriv, nisam dobro napisao. Kad sam rekao da je iz glave, mislio sam u smislu da nemam planove. Apatinca sam na Savi premerio i snimio.
Pravi se svi razlikuju, bar ovde kod mene. Ni dva ista, čak ni kad je jedan majstor pravio. Od kad ja pamtim, ovde nije bilo majstora koji je Apatince serijski pravio. Mitrovica ima vrlo ozbiljno brodogradilište koje pravi rečne i morske brodove, ali oni ne prave čamce. Imamo dva majstora koji rade vrlo kvalitetne čamce, ali veće...
Gost- Gost
Mima Laševska ???
moto-klasika je napisao/la:Zdravo, Božo Đavolski!
Pa, dobar početak izrade makete "apatinca" - nema greške u dizajnu!
Ozbiljno, raduje me da pratim ovaj projekat, jer je "apatinac" bio prva maketa koju sam napravio pre pola vjeka. Tokom našeg djetinjstva, u Beogradu je bio veoma aktivan maketarski klub u Domu pionira ali i odlična prodavnica maketarska opreme i materijala u centru Beograda. Kasnije je prebačena na staru periferiju, u kraj kod Crvenog krsta.
Inače, na obalama Save i Dunava bilo je mnogo "apatinaca" uz nešto malo "čiklji" ili "šiklji" koje su se mahom koristili za pecanje i ribolov (profesionalni ili amaterski, legalni ili ilegalni), a manje za "sport i zanimaciju"...
Ako su pravljeni od čamovine (uglavnom jelovina nekad borovina) - nisu dugo trajali, a obnavljani su svake godine. Mahom su bili premazivani vrelom crnom smolom (katran, bitumen, bitulit i sl.) a rijetko farbani (piturani?)
Najbolji su pravljeni u selu Provo i to od hrastovine, rebra i oplata. Trajali su mnogo duže čak i bez posebne zaštite. Pored smole, korišćen je i vreli "firnajz" (prirodno tečno ulje od lana). Oni manje ekološki svjesni koristili su spolja i iznutra vrelo - staro motorno ulje! Pored vodo-otpornosti, imali su i fungicidno dejstvo (protiv rječnih algi i trave, dobri su bili i protiv školjki).
… To je bilo u mome djetinjstvu i ranoj mladosti. Već sedamdesetih, polako zamjenjuju ih "gvozdenjaci", pravljeni od čeličnih limova (plehova), dužine do 6 metara (dužina table) ili domaći plastikanci. Obe novotarije su bile skuplje ali praktičnije a oblik im je promijenjen u nešto slično američkom "john-boat". Istovremeno, dužina im se povećava na 8-10 metara radi malo više "komfora", a posebno radi nadgradnje kabina s kuhinjicom i zavesicama na prozorima... Bilo je i drvenih među njima, pa čak i u dužini do 10 metara.
Brat i ja smo napravili jedan "gvozdenjak" od 6 metara, uz pomoć bratovog kolege zavarivača, koji nije imao pojma o čamcima. Otišli mi sa njim na Tamiš u Pančevu (pre svraćanja u kafanu - rječnu konobu, čardu), pa od najljepšeg uzeli "kroj-šnit" na tablama kartona (lepenka?). On je sav čelik isjekao u svome dvorištu, zajedno ga sastavili pa on zavario. Ofarbali (piturali) ga bojom za bazen prijeko osnovne boje cinkolit (koro-zink). Koristili ga na Savi uz splav-kućicu na Adi Medjici (na metalnim buradima od 200 litara, ulje ili farbe, razne hemikalije), desetak godina dok nije sve prodato za vrijeme najgore krize...
Božo, srećan i uspješan rad na Tvojih nekoliko maketa!
Pozdrav i poštovanje,
Zoran
Gost- Gost
Re: Božin Apatinac
Pa, izaberi neku lijepu.BozaDevil je napisao/la:Razmišljam o bojama...
Postoji li neka standardna shema bojanja ili svaki gazda farba svoju lađu kako mu se dopada?
_________________
Pozdrav,
Dida
Dida- Kontraadmiral
-
Posts : 2172
Reputation : 359
Član od : 20.07.2013
Dob : 83
Sjedište : Sisak
Re: Božin Apatinac
Nema pravila. Osim prilično čestog crnog, od katrana, spoljnog donjeg dela, ostalo je stvar odabira vlasnika.
Imam još malo da lepim, pa ću stići da smislim boje.
Imam još malo da lepim, pa ću stići da smislim boje.
Gost- Gost
Re: Božin Apatinac
Ona bijelo-plava kombinacija dobro izgleda.BozaDevil je napisao/la:Nema pravila. Osim prilično čestog crnog, od katrana, spoljnog donjeg dela, ostalo je stvar odabira vlasnika.
Imam još malo da lepim, pa ću stići da smislim boje.
_________________
Pozdrav,
Dida
Dida- Kontraadmiral
-
Posts : 2172
Reputation : 359
Član od : 20.07.2013
Dob : 83
Sjedište : Sisak
Stranica 1 / 2. • 1, 2
Stranica 1 / 2.
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.