Jos jednom pitanje o gajetama

Oprostite forumasi. Jos jedno pitanje totalnog laika.
Dali se ova brodica moze smatrati gajetom (zbog zaobljene krme)???. Jos uvek se trudim razluciti dalmatinske drvene brodice, leut i trabakul sam apsolvirao   . Sada sam fokusiran na hrvatskom dalmatinsko-nautickog narecju (oprostite zbog loseg pravopisa i vokabulara). I skoro nikako ne ide       .

[You must be registered and logged in to see this image.]

Inace ovo je snimljeno u Dubrovniku, Stara Luka, kolovoz 2019.

Zaviri ovdje, nije mnogo:

Gajeta po Wikipediji

A ovo je iz enciklopedije:

Gajeta

Hvala lijepa Dida,
Obadva linka koja ste mi poslali su mi poznata. Na netu sam nasao, nazovimo ih, tehnicke crteze gajete, guca, pasare, leuta i bracere. Pa sve to ostampao na A4, presavio tabak, stavio u djep i u Hrvatsku na more. I umjesto da kao svaki normalan muskarac lomim noge na shopping-zima  , ja sam sparao lucicama sa ostampanim papirima.
I nisam mogao vidjeti "klinicki" cist primjerak tradicionalne hrvatske brodogradnje (koliko me mozak sluzi), osim trabakule Sv. Ivan. Ako je prova po tradiconalnim mjerilima, onda krma je nesto drugo i obrnuto . Taman sam uspio skuziti leut, g-din Zeljko je napisao post po kome sam skuzio da nije leut sve sto izgleda kao leut  . 
I tako sada se "mucim" sa nauticko- dalmatinskim nazivljem za snast ....
Lijep pozdrav

Moramo navući Željka u ovu raspravu.

Izgleda da moramo 

.

.

.

MarDel je napisao/la:Oprostite forumasi. Jos jedno pitanje totalnog laika.
Dali se ova brodica moze smatrati gajetom (zbog zaobljene krme)???. Jos uvek se trudim razluciti dalmatinske drvene brodice, leut i trabakul sam apsolvirao   . Sada sam fokusiran na hrvatskom dalmatinsko-nautickog narecju (oprostite zbog loseg pravopisa i vokabulara). I skoro nikako ne ide       .

[You must be registered and logged in to see this image.]

Inace ovo je snimljeno u Dubrovniku, Stara Luka, kolovoz 2019.

=============
Pozdrav svima članovima našeg divnog Foruma!
Vratio se s “godišnjeg odmora” u Beogradu (penzioneri baš i nemaju osjećaj odmora, ako ne odu do mora, bar je tako s nama dvoma – banje ne volimo a planine sve strmije), pa video ovu zanimljivu temu.
Dok čekamo Željka da se uključi, da se javim ja kao pripadnik specijalne vrste vodozemaca (volim vode, posebno more - a živim na kopnu), podvrsta žaba(r)…
Pišem kao entuzijast, kandidat za maketara a još pripravnik/diletant...

Mislim da se na priloženim fotkama zaista nalazi gajeta, ali modifikovana/modernizovana: nema jedara ali ima motor! Neobično platno na prednjoj i zadnjoj palubi (kuverti?): zaštita drvene konstrukcije, valjda od sunca? Zaključujem na osnovu položaja i oblika paluba, kao i otvorenog korita (brodskog trupa) – a naučio ovdje na našem Forumu, gledajući preostale fotke naših maketara, ali i brodica u punoj veličini, istorijskih ili modernizovanih.
--- ---
Na žalost, na internetu se ne može naći dovoljno dobrih i preciznih informacija koje bi nama početnicima/diletantima pomogle da naučimo “sve” od tradicionalnim drvenim brodovima hrvatskog Jadrana i šire Mediterana. Odnosno, ne baš brzo i lako? Valja tražiti dalje a posebno pitati ovdje na našem Forumu!
Na internetu ima dosta prepisivanja istih podataka, a malo potpunih informacijama o nama svima dragim brodicama, uključujući “dizajn” (linije brodskog trupa,) opštu konstrukciju i njene komponente, detalje opreme... Ipak, do sada sam pored nekih zanimljivih filmića (video klipova), pronašao nekoliko korisnih internet stranica i portala...

Poveznice za internet stranice:
Na prvom mjestu, Željko Skomeršić, naš legendarni “Leut” - [You must be registered and logged in to see this link.]

Zatim, veoma informativno i inspirativno:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Zanimljiv portal, ali ne u stilu i nivou ovog našeg Foruma - pored ribolova ima tema o drvenim brodovima, starim i novim, kao i o njihovim maketama (nisam mogao ponovo naći stranice o maketama):

[You must be registered and logged in to see this link.]

Onda, našao i čitam sledeće knjige u vidu PDF, skinute i arhivirane s interneta:

Mr. sc. GORDANA TUDOR: “Prilog poznavanju splitske brodogradnje u 19. stoljeću”
Velimir Salamon: “Hrvatski tradicijski brodovi”
R. Markovina. “A short overview of the traditional ship’s type constructed by the wooden shipbuilding 'school' from Korčula, Croatia”
M. Budicin, D. L. Ratkovic, L. Benussi i P. Petruz: “The Batana of Rovinj - Rovigno”

Ostaje da da nabavim i pročitam pa prostudiram i savladam legendarnu knjigu:  
Luciano Keber: “Tradicionalne brodice hrvatskoga Jadrana”

Malo više o tehničkom izgledu mediteranskih tradicionalnih drvenih brodova, sa linijama brodskog trupa, nešto s desne strane Jadrana (današnja R. Hrvatska) a više s lijeve obale (današnja R. Italija):

[You must be registered and logged in to see this link.]   
 
Većinu navedenog internetskog materijala pronašao sam zahvaljujući članovima našeg Foruma!

Pozdrav i poštovanje,
Zoran
(bio Berner u Beogradu, a sada Beogradjanin u Bernu)

moto-klasika je napisao/la:
...
Ostaje da da nabavim i pročitam pa prostudiram i savladam legendarnu knjigu:  
Luciano Keber: “Tradicionalne brodice hrvatskoga Jadrana”
...

Pozdrav i poštovanje,
Zoran
(bio Berner u Beogradu, a sada Beogradjanin u Bernu)

Zorane, Keberovu knjigu možeš nabaviti u Tehničkom muzeju u Zagrebu, na porti. Da ne putuješ u Zagreb, pogledaj kontakte na stranicama muzeja.

Tehnički muzej

.

.

.

.

.

Dobar dan forumasi

Razgledao sam slike koje je postirao g-din BozaDevil. Pitanje postavljam, pretpostavljajuci da poprecni presjeci rebara br. 3 i br. 20 se odnose na crtez sa tlocrtnim i uzduznim presekom gajete (29 rebara). Pa pitanja su sledeca:
1. Dali (suglasno prilozenim tlocrtom) to znaci da se rebra kod gajete numeriraju od krme ka provi (prvo krmeno rebro sa 1) ??
2. Poprecni presjek rebara: procitao sam postove g-dina Dide u kojim je opisao kako se radi presjek rebara (uzduzna ravan na ravan koja definira spoljasnost oplate brodice po uzdiznoj osi...to sam apsolvirao). U kontekstu prilozenog crteza pitanje je: dali poprecni presjeci krmenih rebara se crtaju sa pogledom ka krmi a poprecni presjeci provenih rebara se crtaju sa pogledom ka provi?? Ili postoji druga (tehnicka) konvencija za crtanje poprecnih presjeka rebara???
3. Kod prove: kod presjeka 26 (negde u razini pocetka ili kraja bokaporte) pa do provene ashte, zamjetio sam da je zakrivljenost oplate-madira velika. Dali to znaci da se tu postavljaju kosa rebra zbog bolje adaptacije drvenih madira pram zakrivljenosti gajete kod prove???
4. Kod krme: isto kao kod prove

[You must be registered and logged in to see this image.]

.

.

I produzetak prethodnog pitanja:
Tacke 3 i 4.
5. Ili danasnja tehnologija i protokoli za savijanje drvenih madira (parenje sa vrucom parom - eng. steaming) omogucava malo "lakse" savijanje madira, pa s tim se eliminira potreba za postavljanjem kosih rebara (kod prove i krme postavljanje rebara sa "V" presjekom)??
Hvala lijepa i Lijep pozdrav

.

Madir=Oplata sa spoljne strane brodica. Drvena daska izrezana u adekvatan oblik, zbog boljeg prilagodjavanja oblika brodice. Mislim da je to to. Ipak je bolje da iskusniji forumasi kazu koju rijec o toma.

BozaDevil je napisao/la:Ako nemate ništa protiv, smatram da smo ovde svi zaljubljenici u brodove, pa sam za manje formalno oslovljavanje...na ti je ok. Usput, poštovanje se ne bazira na oslovljavanju, nego na zaslugama. Boga, kao vrhunsko biće oslovljavamo sa : Ti Bože...
E sad...sasvim je svejedno odakle se broje rebra. Ovde su krenuli od krme.
Drugo, rebro je istog oblika, bez obzira na pravac gledanja. ( ili...skoro istog), naravno da kosine prate oblik čamca-broda. Ova dva daju osnovni pravac, ostala se prave u skladu. Ovo je pravi izazov...

Hvala lijepa na insistiranju da budemo na ...Ti..... Ipak sam rodjen, odrastao i obrazovao u ono (malo vise regularnije) doba, kad su neke konvencije u obracanju ljudima vec uspostavljene....Ali evo trudicu se (ne obecavam) da se obracam na Ti. Razumem da je to prijateljskije.....

Rebra se sastoje od: lukoce (donji deo, fiksiran za kobilicu); capuli (valjda korbe na bocnim stranama brodica) i uzvoj (prijelaz od lukoca ka capulima) sa pripadajucim vezama za spajanje. Tako da nije svejedno kako ce te prikazati rebra. Osobito ako njih promatrate sa tehnicke (ne hobisticke) strane. Takodje pravilan prikaz bilo kog elementa ima utjecaja pri kotiranju elementa. Dalje, od centra brodice, rebra ka provi, odnosno lukoce rebara se postavljaju sa lukocom okrenutom ka provi. Isto i kod krme (..Kartabon, clan foruma). Sve ovo treba vidjeti na crtezima. I jos jednom, ipak nije svejedno kako se prikazuju detalji brodice.

Lijep pozdrav

moto-klasika je napisao/la:

MarDel je napisao/la:Oprostite forumasi. Jos jedno pitanje totalnog laika.
Dali se ova brodica moze smatrati gajetom (zbog zaobljene krme)???. Jos uvek se trudim razluciti dalmatinske drvene brodice, leut i trabakul sam apsolvirao   . Sada sam fokusiran na hrvatskom dalmatinsko-nautickog narecju (oprostite zbog loseg pravopisa i vokabulara). I skoro nikako ne ide       .

[You must be registered and logged in to see this image.]

Inace ovo je snimljeno u Dubrovniku, Stara Luka, kolovoz 2019.

=============
Pozdrav svima članovima našeg divnog Foruma!
Vratio se s “godišnjeg odmora” u Beogradu (penzioneri baš i nemaju osjećaj odmora, ako ne odu do mora, bar je tako s nama dvoma – banje ne volimo a planine sve strmije), pa video ovu zanimljivu temu.
Dok čekamo Željka da se uključi, da se javim ja kao pripadnik specijalne vrste vodozemaca (volim vode, posebno more - a živim na kopnu), podvrsta žaba(r)…
Pišem kao entuzijast, kandidat za maketara a još pripravnik/diletant...

Mislim da se na priloženim fotkama zaista nalazi gajeta, ali modifikovana/modernizovana: nema jedara ali ima motor! Neobično platno na prednjoj i zadnjoj palubi (kuverti?): zaštita drvene konstrukcije, valjda od sunca? Zaključujem na osnovu položaja i oblika paluba, kao i otvorenog korita (brodskog trupa) – a naučio ovdje na našem Forumu, gledajući preostale fotke naših maketara, ali i brodica u punoj veličini, istorijskih ili modernizovanih.
--- ---
Na žalost, na internetu se ne može naći dovoljno dobrih i preciznih informacija koje bi nama početnicima/diletantima pomogle da naučimo “sve” od tradicionalnim drvenim brodovima hrvatskog Jadrana i šire Mediterana. Odnosno, ne baš brzo i lako? Valja tražiti dalje a posebno pitati ovdje na našem Forumu!
Na internetu ima dosta prepisivanja istih podataka, a malo potpunih informacijama o nama svima dragim brodicama, uključujući “dizajn” (linije brodskog trupa,) opštu konstrukciju i njene komponente, detalje opreme... Ipak, do sada sam pored nekih zanimljivih filmića (video klipova), pronašao nekoliko korisnih internet stranica i portala...

Poveznice za internet stranice:
Na prvom mjestu, Željko Skomeršić, naš legendarni “Leut” - [You must be registered and logged in to see this link.]

Zatim, veoma informativno i inspirativno:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Zanimljiv portal, ali ne u stilu i nivou ovog našeg Foruma - pored ribolova ima tema o drvenim brodovima, starim i novim, kao i o njihovim maketama (nisam mogao ponovo naći stranice o maketama):

[You must be registered and logged in to see this link.]

Onda, našao i čitam sledeće knjige u vidu PDF, skinute i arhivirane s interneta:

Mr. sc. GORDANA TUDOR: “Prilog poznavanju splitske brodogradnje u 19. stoljeću”
Velimir Salamon: “Hrvatski tradicijski brodovi”
R. Markovina. “A short overview of the traditional ship’s type constructed by the wooden shipbuilding 'school' from Korčula, Croatia”
M. Budicin, D. L. Ratkovic, L. Benussi i P. Petruz: “The Batana of Rovinj - Rovigno”

Ostaje da da nabavim i pročitam pa prostudiram i savladam legendarnu knjigu:  
Luciano Keber: “Tradicionalne brodice hrvatskoga Jadrana”

Malo više o tehničkom izgledu mediteranskih tradicionalnih drvenih brodova, sa linijama brodskog trupa, nešto s desne strane Jadrana (današnja R. Hrvatska) a više s lijeve obale (današnja R. Italija):

[You must be registered and logged in to see this link.]   
 
Većinu navedenog internetskog materijala pronašao sam zahvaljujući članovima našeg Foruma!

Pozdrav i poštovanje,
Zoran
(bio Berner u Beogradu, a sada Beogradjanin u Bernu)

Vjerojatno sam postao dosadan sa postovima. Sa ovim se nadovezjem postu g-dina Zorana (sada Berner, nick: moto-klasika).

Mozete izguglati slijedeci materijal:
1. The Building Technology by the Korčula Wooden Shipbuilding “School“ - prof. Roko MARKOVINA
2. TRADICIONALNA TEHNOLOGIJA GRADNJE KORČULANSKE BARKE - BRODICE (RIBARICE-GAJETE) - Dr.sc. Roko Markovina, red. prof.-FESB,Split i Tonči Ukalović, ing.brod.-V.LENAC,Rijeka
3. Obo gajeti falkuši - prof. Velimir SALAMON

Ovi faljovi su u pdf formatu. Imam ih na komp-u, pa mgu svim zainteresovanma da posaljem putem mail-a.
Lijep pozdrav

Ili ako je to dozvoljeno da ih upload-diram na ovom Forumu. Valjda admin-i ne bi se ljutili. Ove materijale sam "skinuo" sa neta i na njih nema nikakvih natiknica o "copy-right"-u.
Lijep pozdrav