Trabakuli u izgradnji

Tomislav Viljetić je napisao/la:I jope se tu ne čita! Dosadilo mi više ponavljat iste stvari sto puti.

Nema smislla se jadit,jer ponavljanjem,"učvršćujemo" gradivo.Eventualne podatke za one bačve,ako su ti pri ruci,dobro bi došli.Većinom od nas "maketara" stavimo bačvu na kuvertu a da ne znamo njezine karakteristike i namjenu a pikazujemo je jer smo to već negdje vidjeli na maketama.Od svih što nešto znaju očekuje se podatke u riječi i slici.

Trabakuli vinari (vinacciere) tradicija su gradnje zapadne obale Jadrana. Spominjem se, tamo negdije 70.godina u Splitu sam viđao dva naša trabakula koji su bili preuređeni za prijevoz vina s Hvara i Visa. Vez im je bio gdje sadašnja trajektna luka, ispod Vinalka - Dalmacija vino, kod željezničke stanice. Dovozili su vino poljoprivrednih zadruga s otoka Hvara i Visa.
  Ti trabakuli imali su po jedan red barila - bačava na kuverti. Bačve su bile u sedijama i ricane konopima. Osim vina, nisu mogli prevoziti generalni teret, kao drugi trabakuli, jer im je stiva bila podijeljena u šest do osam pregradaka u kojima su bile ogromne bačve. Tesu bačve bile ugrađivane pri samoj gradnji trabakula, i kad se zatvorilo sponjama i kuvertom, nisu se mogle više vadit.  U samoj su se stivi prale i sumporale. Vino se iskrcavalo motornim pumpama s platnenim vatrogasnim crijevima.
  Ostali trabakuli s naše strane, mogli su prvoziti, povremeno vino u malim bačvama, ali kao generalni teret. Bačve s vinom nikada se nisu prevozile na kuverti zbog štete koju može učiniti more kvaliteti vina, a i zbog velike težine  iznad vodene linije koja uzrokuje smanjenje metacentarske visine a time i gadne probleme po trabakul, ako jedan se red izrica i završi u moru.
  Trabakuli srednje Dalmacije, konkretno Hvara i Krila Jesenice imali su po jednu bačvu za vodu, smještene s lijeve strane krmenog kvartira. Voda nije bila za pranje, već samo za piće i kuhanje. Ostalih bačava nije bilo - osim : " Jere iz Krila, ukrca je u Jelsi 10 barila vina za Sušak. Iskrca ih, kupija riži i makaruna, svratija do Senja u nakrca drvenu građu, pune stive i po četiri reda punti po kuverti".

Bravo Noštromo,gremo ih storit.

Tokarenje nutarnjeg dijela bačvi.


Bačvice spremne za oblaganje.


I kako bi nostromo rekao na modnoj pisti.



S obzirom da hrastove letvice rado pucaju pri savijanju napravljena je šablona i nakon par sati močenja letvice se saviju.Također savinute letvice lakše je ljepiti.


Ljepljenje gornjeg i dolnjeg dijela sa bijelim ljepilom-patex expres.


Ljepljenje bočnica


Bočnice su ljepljene sa super attack-gel.Ljepi se malo na krajevima savinutih letvice i par sekundi pritisak  je dovoljno.Jedno gramsko pakovanje je dosta za svih ovih pet bačvica.



Evo potrebni alat za dotjerivanje bačvi na zadane mjere.



I evo još jednom,još neobojene,na modnoj pisti.



Tokarenje-izrada dijelova bačvi:čepa i slavine-špine.

Dijelovi pripremljeni,treba ih obraditi i pokušati približiti mjerilu.

Bome i lijepo i ilustrativno.

Do sada... odlično!

Dijelovi bačvi montirani.Obruči bačvi  izrađeni prema "tehnologiji" kao što je izrađen prsten na kosniku a prikazan na strani 10 ove teme.Dijelovi kao i sama baćva premazana sa bezbojnim mat lakom.



Evo kako izgleda bačvica (1:30) u otvoru promjera cca 50 mm bačve koja je služila kao uzorak (1;1)



Trabakul 1:30 na bačvi 1:1 i bačvica 1:30 na otvoru za čep bačve 1:1


Na kraju još ostaje da se vidi kako je bačva postavljena na palubi trabakula?

Nonić, bačve mi se sviđaju. Dobro odrađeno

Bačva pričvršćena na palubi.

Nonić ,jedno neobično pitanje koje mi je palo na pamet
Je li ta to bačva za vodu ili vino i koju svrhu ima ta jedna bačva na palubi trabakula
ljeti ,zar se ne ugrije tekućina na suncu?

livio je napisao/la:
Je li ta to bačva za vodu ili vino i koju svrhu ima ta jedna bačva na palubi trabakula
ljeti ,zar se ne ugrije tekućina na suncu?

A kade si mogal vodu za pit i kuhat drugdje držat a moral si je uvijek dovoljno imet.Od direktnog sunca ljeti si je nekako zaštitil (bocunić vina si lako stavil dole va hlad).Livio moj druga su to bila vremena,ljudi nisu bili delikati(razmaženi) kao sada,mislim na sebe(čak sam i ovu bačvicu delal sa proxxon alatom)

Običan odgovor na neobično pitanje.
  - Kad pred zoru, prije sunca, moco*, dobije škornju pod rebra, bunovan zeme bujol z gijun i gre zalit kuvertu i barilo z vodun. -
 Bačva s vodom se liti redovno poljevala s morskom vodom, a bila je pokrivena s nekoliko slojeva incerade, koja bi držala vlagu, ne toliko da se voda ne stepli, već da se madiri ne rasuše.
-- U lukama i na sidru, trabakuli, a i bačve, štitili su se improviziranim platnenim šatorima, a i pričuvnim jedrima.
  - Bačva za vodu, ricana na kuverti, ni jemala špinu ka one za vino.Voda se sekala dugoljastom limenom čašom od pocinčana lima, čiji je promjer bila rupa za čep na vrhu bačve, za kojeg je ona bila vezana trajinom ili lančićem. Taj se cilindar - čaša zvala pićona.
  Na vodi se gadno štedilo, jer se nije mogla, kao danas, ukrcat u svakom mjestu. Bilo je i dugotrajnih bonaca, kod koji bi trabakuli i danima stali na istom mistu, uz bezuspješne pokušaje psade da ga pretramakaju u neku bavu, tegleći ga kaićem.
Noniću, a di ti je kaić???

*- moco - mali o kuverte.

Bačve za vodu na škuni :



Bačve za vodu na trabakulima naših kolega s zapadne strane Jadrana :





Interesantna diorama trabakula u škveru :

Tomislav Viljetić je napisao/la:
Noniću, a di ti je kaić???

Muči,za sada,ne delaj greh va familije (pokušavam ih prevarit). Nego prije toga kade da stavim-obesim ona dva bujola od 10 litar.

Zahvaljujem na pomoći,vjerujem da se ipak uspjelo u ovom za mene kratkom vremenu,dati neki prikaz o bačvama na trabakulima.A iz onih starih fotografija,koje nam omogućuje jooraj, vidljivo je da iste nisu baš zanemariv detalj na trabakulima.

Sve je kako rabi moj Noniću.
  - Da bujole smjestiš na njihovo mjesto, ne bi se vidjeli. Jedan je bio u provenom , a drugi u krmenom kvartiru. U pajolima su bile izrezane okrugle rupe. promjera 1/2 širine, i bujol bi se u tu škulju utaka, Da se ne tuba kod valjanja i posrtanja po kuverti. Osim osnovne namjene , pranje kuverte , paron je svoj iskorištavao i kao WC. Bassaforca (5 mornara i mozzo), fiziološke potrebe obavljali su sottovento (nz vitar).
 - Za potrebe makete ja bi ih ostavio na kuverti, u jednom ostavio radacu, i komad četvrtastog bilog kamnika, za freganje kuverte.
  - Po ugradnji prvih diesel motora, javila se potreba za vatrogasnu stanicu , po provi od E/R. Od tada su bujoli , pa i četiri komada, bili posloženi u police - soške.

Veselje za moderatora - Matiju : molim te preseli fotku u forumski rječnik.





Upiši ga pod  Pićona. Nije interesantna za maketare, jer se ne vidi , pošto se cila nalazi u barilu. Vjerujem, da bi mnogi maketari željeli saznati i po koju sitnicu više, što se tiče dijelova ili načina života na trabakulima - bracerama ... Hvala.

Tomislav Viljetić je napisao/la:
 - Za potrebe makete ja bi ih ostavio na kuverti,

Evo,prije nego dva smjestimo na palubu,prikaz upravo izrađene "serije" bujola u mjerilu 1:30 od hrastovine.

Bujoli su dobri ali mi konop izgleda sintetički

Matija je napisao/la:ali mi konop izgleda sintetički

Može,može primjedbe ali ova neće proć.Ovaj konop je "posuđen-ukrađen" iz jedne ribarske konobe-muzeja a bio je tu prije nego su izumili sintetiku.Provjereno.Radi ugođaja pogledaj slike ulaza u konobu-muzej i jedan dio konobe gdje možes vidjeti i detalj bujola.  

Nonić bolje da ti ja ne priden u konobu.
Pozzz Željko

Konoba-muzej je super a što se tiče Leuta, stvarno ga moraš držati podalje od starina i nautičke opreme, ljepe mu se za prste .
Za konop ti priznajem ali sumnja postoji barem dok ga ne vidim u živo .

Matija,
Domanof upotrebljava polyester za svoj ropewalk, ja sam ga kupio i mogu ti reči da su konopi fantastični ,eksperimentirao sam sa svim materijalima ali su meni osobno od polyestera najbolji ,najčvršći i jednostavno ga sa običnim upaljačem prekinem.
Što ti i drugi konkretno mislite o tom materijalu.
Lp!

Livio,
ja osobno koristim samo sintetiku/polyester jer sa njima nema problema kao što je čupavost i sl.
Ne znam jesi li vidio, ovdje sam postao pravljenje konopa:
Mašinica- konopi
Moj komentar Noniću je samo šala jer je on protivnik istih .

Iskreno i ja sam prije bio protiv ali bogami sad kad vidim konope koji su stari 20, 30 god.sve mi je draži polyester,gledajući i cijenu materijala i sve drugo.
Lijep pozdrav!