Školovanje u stolarstvu

Prema popularnoj stranici za profesionalnu orijentaciju http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/



Stolari obradbom drva i drugih zamjenskih materijala proizvode pokućstvo, građevnu stolariju, oplate, obloge i razne uporabne predmete. Na temelju tehničko-tehnološke dokumentacije (nacrta i opisa) ili uzoraka odabiru materijale, alate i strojeve kojima mogu obaviti zadani posao. Na predmetima za obradbu, a to su najčešće ploče, daske ili letve, najprije obavljaju mjerenje i skiciranje (zacrtavanje), a potom pristupaju obradbi. Obradba obuhvaća piljenje, blanjanje, brušenje, bušenje, glodanje i dubljenje drva. Budući da najčešće izrađuju predmete koji se sastoje od više dijelova, nakon obradbe drva slijedi pripasivanje i spajanje. To se uglavnom radi ljepilima, čavlima, vijcima i raznim okovima.


   
Ovisno o poslovima koje obavljaju, mjestu rada i konačnom proizvodu, razlikujemo stolare koji izrađuju pokućstvo i druge predmete za široku potrošnju i to uglavnom obavljaju kao obrtničku djelatnost, građevne stolare koji izrađuju prozore, vrata, stubišne ograde i druge izrađevine od drva potrebne u graditeljstvu te ih potom ugrađuju na građevine te industrijske stolare koji pretežito rade na postrojenjima i na doradi industrijskih proizvoda.
   
Stolari koji rade u obrtništvu katkada sami izrađuju tehničku dokumentaciju, troškovnike i određuju cijene svojih proizvoda. Osim što izrađuju predmete od drva, većina stolara radi na popravcima i zamjeni istrošenih dijelova stolarije. I ti poslovi zahtijevaju stručnost i odgovornost, kao i proizvodnja novih predmeta.

Stolari uglavnom rade u tvorničkim halama i radionicama te u obrtničkim radionicama. Građevni stolari dio svoga radnog vremena provode na građevinama dok ugrađuju stolariju. Budući da gotovo svi stolari rade, manje ili više, sa strojevima (pilama, blanjalicama, brusilicama, bušilicama i glodalicama), izloženi su buci, drvenoj prašini i opasnosti od ozljeda. Da bi se zaštitili, moraju primjenjivati tehničku zaštitu (razne tehničke naprave) i osobna zaštitna sredstva. To su u prvom redu štitnici za uši ili čepići od švedske vate, naočale, zaštitne rukavice, zaštitne cipele, pregače i kacige (građevni stolari).

Zbog mogućih šteta i opasnosti, stolarski poslovi u kojima prevladava strojna obradba drva uvršteni su u poslove s posebnim radnim uvjetima, na koje ne mogu biti rhtmoređene osobe mlađe od 18 godina. Zdravstveno stanje stolara koji rade na strojnoj obradbi drva provjerava se svaka 24 mjeseca. Dođe li u zdravstvenom stanju do promjena koje su brana bavljenju stolarskim poslom, radnik biva rhtmoređen na druge poslove.

Radni ritam stolara koji rade u industrijskoj strojnoj obradbi drva određen je tehnologijom i organizacijom rada u poduzeću, dok je radni ritam drugih stolara uglavnom slobodan te oni odmore mogu uzimati po potrebi. Prema poslodavčevim potrebama, stolari rade i u smjenama, a kojiput i dulje od punoga radnog vremena, što se uglavnom odnosi na građevne stolare.

Stolari trebaju imati zdrav mišićno-koštani i dišni sustav jer rade u različitim tjelesnim položajima – pretežno stojećke – i jer su izloženi prašini. Preosjetljivost na buku može biti zapreka za stolarsko zanimanje. Važno je da stolari imaju sposobnost predočavanja prostornih odnosa, spretne ruke, a poželjna je emocionalna stabilnost zbog rada na strojevima.

Za stolarsko zanimanje učenike osposobljavaju obrtničke škole po trogodišnjemu izobrazbenom programu. Nakon trogodišnje prakse u struci, stolari mogu polagati majstorski ispit. U poslu se može napredovati raspoređivanjem na bolje rangirana i plaćena radna mjesta.

Dosta bliska zanimanja jesu modelstolari, izrađivači čamaca, bačvari, kolari i graditelji glazbala, a donekle slična drvogalanteristi, drvotokari i tesari.

Stolar - nastavni plan JMO (jedinstveni model obrazovanja) za obrtničko zanimanje

Napomena: izborni predmeti mogu ovisiti i varirati od škole do škole