"Svađa" argole i škote

Pošto sam u fazi pripreme i izrade jedrilja na lovranskoj gajeti, primjetio sam čudnu situaciju. Škota- nadam se da je ispravno ime-vezana je negdje na krmenom dijelu. Na nekim maketama provučena je kroz prsten na statvi i vezana na palac za vesla.U toj situaciji, kada se jedri, i pri promjeni smjera vjetra ili plovidbe škota i argola smetaju jedno drugome. Na slikama gajeta, ali nisu lovranske, to je izbjegnuto na nekoliko načina.Molio bih pomoć, jeli to u redu za lovransku gajetu ili treba primjeniti drugo rješenje i koje? 

Stari vidim da imaš problem ali sve što ne dopušta slobodno manevriranje može biti vrlo opasno zato treba sa buma spustiti na kobilicu konop koji ide kroz bucel i drži se u ruci ili se sa strane stave dvije kljune na koje se konop može jednostavnim uzlom vezati.
Pozdrav Željko

Jeli ovako? Napomena:lovranska nema bum.



ili ovako, gdje je škota ispod argole

Lovranska gajeta ima bum to što su neki poludili i sve barke počeli opremati sa latinskim jedrom bez obzira na povijesne činjenice je pogrešno. Na sjevernom jadranu i Istri latinsko jedro je bilo vrlo rijetko korišteno. Ako imaš mogućnost pogledaj stare fotografije opatijske rivijere pa ćeš vidjeti da su jedra uglavnom oglavna.

Otići ću na izvor, u Volosko i Lovran. Nadam se da ću naći nekog od starih meštra - kalafata.

Na betinskoj gajeti koja je tradicionalno bila opremljena latinskim jedrom na svakoj bandi krme su po dva mankula,oko prvog se omota a oko drugog veže.Na leutu isto.
I nema svađe!

stari je napisao/la:... Škota- nadam se da je ispravno ime-vezana je negdje na krmenom dijelu...

U jednom razgovoru s Nostromom rekao mi je da je nekadašnja Ratna mornarica (JNA) u Divuljama imala odličnu literaturu o nazivlju opreme na jedrenjaku. Pitam se zna li tko od kolega iz Splita što se dogodilo s bibliotekom u Divuljama?

stari je napisao/la:Otići ću na izvor, u Volosko i Lovran. Nadam se da ću naći nekog od starih meštra - kalafata.

Evo ti mladiću prilike da na licu mjesta provjeriš svoje"probleme" a i upoznaš najbolje meštre Lovranskih gajeta:www.tz-moscenicka.hr/view.asp?idp=378&c=9

Hvala ti Noniću. Hoćeš li i ti doći?

kartabon je napisao/la:Na betinskoj gajeti koja je tradicionalno bila opremljena latinskim jedrom na svakoj bandi krme su po dva mankula,oko prvog se omota a oko drugog veže.Na leutu isto.
I nema svađe!

Ispravno, uz napomenu da se škota uvik agvanta na mankule šotovento ( na bandu ispod vitra ).

stari je napisao/la:Pošto sam u fazi pripreme i izrade jedrilja na lovranskoj gajeti, primjetio sam čudnu situaciju. Škota- nadam se da je ispravno ime-vezana je negdje na krmenom dijelu. Na nekim maketama provučena je kroz prsten na statvi i vezana na palac za vesla.U toj situaciji, kada se jedri, i pri promjeni smjera vjetra ili plovidbe škota i argola smetaju jedno drugome. Na slikama gajeta, ali nisu lovranske, to je izbjegnuto na nekoliko načina.Molio bih pomoć, jeli to u redu za lovransku gajetu ili treba primjeniti drugo rješenje i koje? 

Stari, drage volje bi ti bia od pomoći, ali tu beštiju nisam nikad trefija u životu. To mi se para ka gajetice za malu dicu; ne smiš ih držat va Mrtvem kanalu, da se nedaj Bože šporkaju. Silna briga ta pitura i verniža. Jel je to samo za gledat , oli moreš ukrcat mriže i poć na ribe ?

Tomislav Viljetić je napisao/la: , oli moreš ukrcat mriže i poć na ribe ?

Nostromo, ovdje možeš vidjeti da je, valjda, bila sposobna i za sviću.
https://drvenibrodovi.forumcroatian.com/t269-gajeta-i-pasara

Je, Stari. U pravu si. Sa tom se more poć u ribe. Prosvitli mi mozak, pa mi rerci, po čemu se lovranska gajeta razlikuje po gradnji od ostalih jadranskih gajeta ? Da li je kvaka u nekoj naročitoj konstrukciji, izboru materijal ili nešto treće ?

Nostromo, jel` ti to mene ....... . Pa nemoj da ja moram "tatu učit` kako se djeca prave". Ako nećeš pomoći, nemoj ni odmoći. Sarkazam ne pomaže ni tebi ni meni.

Tomislav je postavio dobro pitanje , Lovranka je zapravo talijanski gozzo modificiran. To znaju i u Lovranu jer nije to tako daleka povjest ali to nerado priznajemo.
Bilo bi dobro da usporedite fotografije talijanskoga guca i lovranke pa ćete vidjeti ogromne sličnosti

Samo ako gledam površno možemo zaključiti da je Lovranka talijanski gozzo modificiran.Oboje imaju krmu na puntu,mnoštvo lakiranih detalja,često i tikovinu na palubi ali brod je nešto drugo,kompleksnije.
Oblik glavnog rebra god talijanskog guca van vodene linije otvara se na van dok kod Lovranke ide vertikalno.Na razmi je Lovranka znatno punija u pramcu i u krmi od talijanskog guca koji je na razmi puno više bačvast.Omjer dužina širina također ukazuje da je talijan širi na istoj dužini.Jarbol je nagnut kod talijana i do 10 stupnjeva prema napred što kod Lovranke nije slučaj.Dalje talijanski guc ima cjelu palubu od prove do krme spuštenu za značajnu visinu mrtve bande dok Lovranka ima samo pramčenu palubu,zadnje dvije trećine nisu uopće opalubljene.Mankuli su skroz drugačiji.Gozzo zna imati pijane koje se preklapaju na kobilici što kod nas nikad nisam vidio.

Lovranka je mlađa sestra Korčulanke i nije tajna od kud je pok. Gašparini posudio prve šablone i ta barka ima sva obilježja naše gradnje.Razvoj je išao dalje u smjeru olakšavanja cijele konstrukcije i općenito jahtizacije.Betinska gajeta ima debela i niska rebra,Korčunanka tanka i visoka a Lovranka tanka i niska.Posebno je izražena mala visina rebra i tanki kontraopas na razmi da bi poklopac bio što uži.Znam za Lovranku koja je nekoliko godina provela vani i izgubila u potpunosti integritet,djelom zbog prenježne konstrukcije,do te mjere da joj nema spasa   po riječima jako iskusnog meštra.

stari je napisao/la:Nostromo, jel` ti to mene ....... . Pa nemoj da ja moram "tatu učit` kako se djeca prave". Ako nećeš pomoći, nemoj ni odmoći. Sarkazam ne pomaže ni tebi ni meni.

Stari. ! U mom upitu nema ni trunke sarkazma. Osim toga, ovaj Forum nije za .... !

Zahvaljujem Željku i Kartabonu na odgovorima. Oni su razumili suštinu pitanja.

kartabon je napisao/la:Samo ako gledam površno možemo zaključiti da je Lovranka talijanski gozzo modificiran.
Lovranka je mlađa sestra Korčulanke i nije tajna od kud je pok. Gašparini posudio prve šablone i ta barka ima sva obilježja naše gradnje.

Evo Lovranskog guca slikanog danas na regati tradicijskih barki u Mošć.Dragi.Izrađena u radionici spomenutog Gašparinija.Bio je danas najbrža barka po lijepoj tramontani,ali ne i pobjednik zbog previše moderne opreme pa ne zadovoljava kriterije.



Evo i pobjednika današnje regate na sličnoj barki.



A da su dečki ozbiljno shvatili ovu regatu vidljivo je na ovoj Draškoj batani gdje su za kormilom sjedi deserostruki državni prvak.evropski isvjetski prvak iz klase šljuka.

Nonić,guštam gledajući ove slike.

U medijima je bio najavljen i dolazak jedne gajete čak sa Hvara.Pretpostavljam da je ona opremljena latinskim jedrom pa ako imamo koju sliku da se vide krmeni mankuli,samo zbog usporedbe sa Lovrankom.

Nonić i ja bili smo zajedno, ali sam otišao ranije, jer je u Kastvu počelo nevrijeme.
Evo slike: HV 33